SARAJEVO – Milorad Bahilj, ministar trgovine FBiH, u sukobu je interesa jer je trebalo da podnese ostavku na ministarsku poziciju čim je uputio kandidaturu za mjesto direktora mostarskog “Aluminija”.
Kazali su ovo federalni parlamentarci i pojedini pravni stručnjaci, ali i istakli da će ovo pitanje ostati neriješeno jer nema ko da odlučuje o sukobu interesa, a time ni o eventualnim sankcijama, pošto je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH oduzeta nadležnost za ovo izmjenama državnog zakona o sukobu interesa.
Mostarski “Aluminij” je 44 odsto u vlasništvu Vlade FBiH, koja je u Nadzorni odbor te firme imenovala tri člana, od postojećih sedam. Tri člana predstavljaju male dioničare, koji takođe imaju 44 odsto kapitala, a jedan Hrvatsku, koja ima 12 odsto. Bahilj je i jedan od malih dioničara firme.
Irfan Ajanović, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, stranke koja ima ministre u Vladi FBiH, rekao je da je Bahilj zbog kandidature u sukobu interesa jer su pozicija ministra i direktora “Aluminija” u uskoj vezi, te bi normalno bilo da se liši jednog od tih zvanja.
“On se može kandidovati, ali je trebalo da da ostavku na mjesto ministra kada se kandidovao, bez obzira na to hoće li biti izabran za direktora ili ne. Ako ne da ostavku, onda je pod pritiskom na druge da bi bolje prošao”, objasnio je on.
Vehid Šehić, pravni stručnjak i bivši član CIK-a, istakao je da je Bahiljeva kandidatura politički neodgovorna i da smatra da Bahilj jeste u sukobu interesa jer je član Vlade FBiH koja odlučuje o imenovanjima.
“Ali o tome više nema ko da odlučuje i to je dokaz da je jedan od antikorupcijskih zakona, o sukobu interesa, apsolutno uništen”, dodao je.
Nasir Beganović (SBB), predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, rekao je da je šokiran, ali je ovo dokaz da je BiH zemlja apsurda.
“Neprincipijelno je da se kandiduje. Sa druge strane, zna da mu se približava kraj mandata pa traži sigurnost i ide na bolju poziciju. To dokazuje da ga ne zanima posao koji obavlja. Vođen je isključivo ličnim i interesima stranke, koja mu je sigurno dala podršku. On i nije ništa uradio kao ministar”, tvrdi Beganović.
Dodao je da niko ništa ne može učiniti jer se Zakon o sukobu interesa BiH, čijim izmjenama CIK više ne odlučuje o ovoj materiji, odnosi i na federalni zakon, te da je FBiH sada u vakuumu dok propisima ovo ne reguliše.
Marinko Čavara, šef Kluba poslanika HDZ BiH i član Komisije za izbor i imenovanje, rekao je da sve ovo više govori o sistemu koji je na snazi u FBiH, gdje je dopušteno da se krše zakoni.
Da je Bahilj u sukobu interesa ne slažu se, međutim, čelnici Narodne stranke Radom za boljitak, iz koje Bahilj dolazi. Bahiljevu izjavu nismo dobili u petak jer je bio na putu.
Jerko Ivanković Lijanović, dopremijer i ministar poljoprivrede FBiH i potpredsjednik NS RzB, tvrdi da ovo nije sukob interesa jer će ministar Bahilj podnijeti ostavku ako bude izabran za direktora “Aluminija”.
“Vlada ne odlučuje o imenovanju direktora ‘Aluminija’ jer je u pitanju dioničko društvo. Odlučuje Nadzorni odbor. Ako tri člana NO, koja predstavljaju Vladu, i glasaju za Bahilja, opet to nije sukob interesa”, naveo je Lijanović.
Mirko Puljić, predsjednik NO “Aluminija”, kazao je da će ovo tijelo zasjedati sutra, kada će razmatrati informaciju o kandidatima i utvrditi rokove provedbe postupka izbora direktora, poput intervjua sa kandidatima.
U mostarskoj kompaniji ističu da Bahilju niko ne brani da se kandiduje, ali da to govori o njegovom odnosu prema instituciji u kojoj radi i onoj u koju konkuriše. Novi direktor se bira nakon razrješenja Ive Bradvice.
Radnici tuže
Brojni bivši radnici “Aluminija” Mostar, većinom Srbi, kojima su bespravno uskraćene dionice ove kompanije, potpisali su danas ugovore i punomoć advokatima koji će ih zastupati u tužbama protiv tog preduzeća, Vlade FBiH i Registra vrijednosnih papira u FBiH.
Pokretači tužbe tvrde da oko 1.300 bivših radnika, od kojih je više od pola srpske nacionalnosti, nisu dobili dionice firme prilikom raspodjele kapitala na 44 odsto federalnoj Vladi, 44 odsto “Aluminiju”, te 12 odsto Hrvatskoj. (Agencije)