Papa Franjo učvrstio je svoju poziciju jednog od najomiljenijih papa modernog doba

Tijekom godine na izmaku papa Franjo učvrstio je svoju poziciju jednog od najomiljenijih papa modernog doba, popularnijeg čak i od pape Ivana Pavla II., nedavno proglašenog svetim, prenosi BBC.
Utemeljio je novi, jednostavan način komunikacije u Vatikanu, doveo svježu krv i javno prekorio vlastohlepne kardinale i biskupe koji imaju glavnu riječ u Vatikanu te još našao vremena za aktivnu diplomaciju, kojom je pridonio prekidu polustoljetnog neprijateljstva između SAD-a i Kube.
Slijedeći primjere svojih prethodnika Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., koji su 1998. i 2012. odlučili otići u povijesne posjete Kubi i tamo se susresti s Fidelom Castrom, Franjo je pomogao u postizanju političkog dogovora koji je ovog mjeseca zauzeo naslovnice novina diljem svijeta.
Smrtni grijehovi
U božićnom obraćanju rimskoj Kuriji papa Franjo je, nakon što je 20 mjeseci izbliza gledao kako Vatikan doista funkcionira, crkvenim velikodostojnicima koji vode Svetu Stolicu neočekivano uputio oštre prijekore.
Naveo je 15 smrtnih grijeha današnjeg svećenstva – nazvavši ih “oboljenjima” – kojima svjedoči otkako je izabran za Svetog Oca, među kojima su sklonost površnosti, rivalstvo, karijerizam, ogovaranje, kleveta, nesloga, duhovni Alzheimer, egzistencijalna shizofrenija, vođenje dvostrukih života i slično.
U ispitivanjima javnog mnijenja koje je po cijelom svijetu proveo ugledni američki Pew Research Centre, većina ljudi u više od polovice od 43 zemlje obuhvaćene ispitivanjem ima pozitivno stajalište o papi Franji, a osobito dobro kotira kod Europljana (84 posto) i Južnoamerikanaca (72 posto). Kao najveće vrline ističu se njegov način komunikacije s pastvom i ostalim ljudima, ali i način kojim upravlja Crkvom.
Iz dana u dan papa Franjo potvrđuje da nema ni volje ni vremena baviti se karijerizmom unutar svećenstva, o čemu svjedoče smjene i udaljavanja iz Vatikana brojnih kardinala i biskupa koji su tamo godinama gradili i učvršćivali svoj položaj.
Oprezno, ali ustrajno i učinkovito je riješio skandal oko pranja novca u Institutu za vjerska djela, Vatikanskoj banci, koji je u posljednja dva desetljeća uvelike naštetio ugledu Katoličke Crkve.
Za nadzornika vatikanskih financija, koje su bile u isključivoj nadležnosti talijanskih svećenika, imenovao je autsajdera iz anglofonog svijeta, australskog kardinala Georgea Pella, koji je ubrzo nakon preuzimanja dužnosti na dotad nepoznatim računima pojedinih vatikanskih odjela pronašao stotine milijuna eura za koje nitko nije znao.
U cijelom Vatikanu od 1. siječnja stupaju na snagu nove mjere upravljanja vatikanskim financijama, po kojima će svi odjeli morati napisati detaljne godišnje proračune, što se dosad, na opće iznenađenje, nije činilo.
Papa Franjo je preuzimanjem dužnosti naslijedio i skandal oko spolnog zlostavljanja djece u kojem su desetljećima sudjelovali brojni svećenici diljem svijeta. On je taj problem, koji je poznat godinama, ali bez većih pomaka, počeo rješavati tako što se u srpnju u Vatikanu sastao sa skupinom žrtava iz Velike Britanije, Irske i Njemačke, kojima je uputio bezuvjetnu ispriku za grijehe svojeg svećenstva.
Uspostavio je i savjetodavni odbor za zaštitu djece u Crkvi, kojem je na čelu bostonski kardinal Sean O’Malley, u čijoj je biskupiji 2002. izbio dosad najteži skandal oko svećeničkog zlostavljanja djece i zataškavanja takve prakse u crkvenim redovima. Unutar 16 članova tog tijela su psihijatri, ljudi koji se profesionalno bave zaštitom djece te dvoje laika koji su kao djeca bili žrtve spolnog zlostavljanja svećenika. Tijelo čini devet muškaraca i sedam žena sa svih kontinenata.
Zbog svih promjena koje polako, ali sigurno uvodi u rad Crkve na svim razinama, papa Franjo nailazi na sve jači i glasniji otpor unutar crkvenih struktura. No, nepokolebljivo ustraje na putu koji je zacrtao i kaže kako je “dobar znak to što je otpor izišao na vidjelo, dobro je kad stvari iziđu van”.
Vruće teme
Najvažniji pojedinačni vjerski događaj u 2014. bio je njegov poziv biskupima iz cijelog svijeta da sudjeluju u prvoj fazi dvogodišnje rasprave u Vatikanu o budućnosti kršćanske obitelji, ugrožene drastičnim društvenim promjenama. Tijekom listopadske sinode od biskupa je tražio da bez straha progovore o svim vrućim temama na raspravi, među kojima su bili dotadašnji tabui kao što su crkvena rastava (odnosno poništenje) braka, prihvaćanje razvedenih osoba koje su stupile u novi brak u crkvenu zajednicu i odnos prema osobama u istospolnim vezama.
Razlike u stajalištima pojedinih sudionika bile su jasno vidljive, ali Papa najmanje godinu dana, odnosno do iduće sinode 2015., ne namjerava donositi nikakve doktrinalne odluke, a već su u tijeku daljnje konzultacije na razini biskupija i župa.
Istodobno, papa Franjo u pozadini nastavlja svoj osebujan način obnašanja dužnosti Svetog Oca. Dosad nije bio na odmoru. U tjednim općim audijencijama primio je već više od milijun posjetitelja. Iz svog skromnog boravišta u Vatikanu često telefonira starim prijateljima, ali i državnicima i običnim vjernicima čija je pisma ocijenio osobito dirljivima ili važnima.
Isto tako, pokušao je posredovati u smirivanju najmanje triju kriznih žarišta u svijetu, dosad neuspješno oko Bliskog istoka i Ukrajine, ali uspješno oko Kube, za što je dobio priznanje i od američkog predsjednika Baracka Obame.
Svjetski putnik
Unatoč prvotnoj averziji prema nastavku tradicije papinskih putovanja, koju je uspostavio Ivan Pavao II., a slijedio ga Benedikt XVI., Franjo je sve više svjetski putnik.
Samo ove godine posjetio je Svetu Zemlju, Južnu Koreju, Albaniju, nakratko Strasbourg, gdje je održao govor u Europskom parlamentu i Tursku te četiri mjesta u Italiji, a za 2015. planirana su njegova putovanja u Šri Lanku, na Filipine, u Boliviju, u dvije zasad neimenovane južnoameričke države i jednu neimenovanu afričku, dok je za rujan najavljen njegov posjet Sjedinjenim Američkim Državama, tijekom kojeg bi trebao održati i govor u Ujedinjenim narodima.