Komšić traži pozicije iz sva tri naroda, a Čović najavljuje zahtjev i za jednim srpskim. Naravno, uz ekskluzivitet na sva hrvatska mjesta. Ukoliko se prisjetimo da je i tzv. ‘platformaška vlada’ nastala upravo zbog odbijanja HDZ-a BiH da jedno od ministarstava u federalnoj vladi prepusti HSP-u BiH, i tada polažući ekskluzivno pravo na sve pozicije iz hrvatske kvote, formiranje federalne vlade u novom sazivu neće ići glatko ni ovaj put.
Iako su to potpisani sporazumi obećavali, ipak neće tako lako doći do formiranja vlasti u Federaciji BiH. Već je poznato da SDA i DF e dijele isto mišljenje kada je u pitanju raspodjela fotelja u federalnoj vladi. Međutim, nova saznanja govore i da treći partner, HDZ BiH, u toj priči neće ostati nedoditljiv.
Naime, SDA je prijedlog raspodjedle mjesta u budućoj Vladi F BiH poslala Komšićevom DF-u, kojeg je ovaj – vratio.
Kako se doznaje iz DF-a, ovaj prijedlog o rasporedu pozicija je odbijen jer u DF-u smatraju da ne mogu imati manji broj pozicija od HDZ-a.
“Mi smo im taj prijedlog vratili jer je nemoguće da DF ima manje ministarstava od HDZ-a, a pogotovo zbog izbornih rezulta koje smo postigli. Opet će se morati pregovarati”, potvrdio je član Predsjedništva DF-a, Denis Bećirović, za Dnevni avaz.
Naime, kako se doznaje, SDA traži mjesto premijera i sedam ministarskih pozicija, a Komšiću bi pripala četiri mjesta iz srpske kvote, a HDZ-u BiH svih pet hrvatskih.
No, da neće sve ići tako glatko potvrđuje zahtjev iz DF-a: pet mjesta u Vladi F BiH, tri bošnjačka i po jedno srpsko i hrvatsko, iako je predsjednik DF-a Željko Komšić odmah nakon izbora potvrdio da neće insistirati na tzv. hrvatskim mjestima.
Također, DF traži i podjelu resora po tzv. vertikali jer, kako je to pojasno Sifet podžić, glavni tajnik te stranke, time bi se izbjeglo da ministar iz jedne stranke blokira direktora nekog javnog poduzeća iz druge stranke.
“Ako imate resor energetike, onda trebate imati Elektroprivredu”, rekao je on, potvrdivši da će za tri dana biti održan novi sastanak DF-a i SDA na ovu temu.
Ukoliko DF i dalje bude insistirao na jednu od ‘hrvatskih’ pozicija u federalnoj vladi, potpuno je jasno da će doći do sukoba s HDZ-om BiH koji želi ekskluzivno pravo na sva mjesta iz hrvatske kvote. Novim sukobom između tri stranke potpisnice sporazuma na federaljnoj razini, DF-a, HDZ BiH i SDA, dodatno će se otežati formiranje nove vlade.
Ipak, promjena mišljenja iz DF-a je očekivana upravo zbog činjenice da su članovi te stranke i Hrvati i Srbi i Bošnjaci te bi nekorektno bilo pretendirati samo na srpske pozicije i to samo iz razloga da bi se zadovoljili apetiti i interesi dvije najjače bošnjačke i srpske stranke.
Prepuštanje ovih pozicija bio bi politički amaterizam, a DF bi bio okarakteriziran kao stranka koja zastupa samo srpske interese. Međutim, svakako da ni SDA ni HDZ neće tako lako dopustiti ulazak DF-a u “svoje torove” te je za očekivati i početak novih sukoba.
Čović: tražimo pet hrvatskih i jednu srpsku poziciju
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da će ova stranka u Vladi Federacije BiH tražiti šest ministarskih pozicija, odnosno pet hrvatskih i jednu srpsku.
“HDZ-u može pripasti pet hrvatskih i jedna srpska pozicija i to je minimum ispod kojeg nemamo o čemu razgovarati. Šest pozicija, od 17 u Vladi FBiH, je minimum”, rekao je Čović novinarima u Sarajevu.
On je najavio da će o preraspodjeli ministarskih pozicija u Vladi FBiH i Vijeću ministara BiH razgovari u ponedjeljak ili utorak, 29. ili 30. prosinva, sa zamjenikom predsjednika SDA Bakirom Izetbegovićem i drugim koaliciijskim partnerima.
Ovaj Čovićev zahtjev, gdje jedna čista nacionalna stranka traži poziciju iz kvote drugog naroda, kako bi ista bila dodjeljena stranci-partnerici, Dodikovom SNSD-u, svakako će dodatno zakomplicirati stanje u Federaciji.
Potpuno je jasno da je predsjednik HDZ-a BiH ‘ničim izazvan’, zaželio i jedno mjesto u Federaciji BiH i srpske kvote, što će neki analitičari ocijeniti kao sličan ili gori potez od onog kada su “nelegitimni Hrvati sjedili u platformaškoj vlasti”.
No, najnoviji Čovićev zahtjev i obveza prema Miloradu Dodiku, mogao bi HDZ BiH dovesti u jednu drugu sferu: od jednonacionalne ‘hrvatske stranke’, pretvoriti je u ‘hrvatsko-srpsku’ te nastaviti Lagumdžijinu političku trasu – upravo onu zbog koje je HDZ četiri godine blokirao ‘platformaše’ te tako i obilježio jednu od najvećih političkih kriza u BiH nakon rata.
Također, ukoliko se prisjetimo da je i tzv. ‘platformaška vlada’ nastala upravo zbog odbijanja HDZ-a BiH da jedno od ministarstava u federalnoj vladi prepusti HSP-u BiH, i tada polažući ekskluzivno pravo na sve pozicije iz hrvatske kvote, formiranje federalne vlade u novom sazivu neće ići glatko ni ovaj put.