Papa Franjo doputovao je jučer u Mađarsku na završnicu velikog međunarodnog euharistijskog kongresa, koji se održao na središnjem trgu u Budimpešti, no najzanimljiviji trenutak njegova kratkog boravka u Mađarskoj bio je njegov kratki susret s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom.
Denis Romac l vecernji.hr
Danima uoči dolaska pape Franje u Budimpeštu špekuliralo se kako se poglavar 1,3 milijarde katolika u svijetu odbija sastati s kontroverznim mađarskim premijerom, koji se proglasio “zaštitnikom kršćanske Europe” od muslimanskih migranata. Stavovi pape Franje, koji i sam potječe iz migrantske obitelji, prema ovom, ali i drugim pitanjima, poput tolerancije prema LGBTQ osoba, dijametralno se razlikuju od Orbánovih.
Samo 7 sati u Mađarskoj
O napetostima uoči posjeta svjedoči i recentna kampanja u režimskim mađarskim medijima, koji su se obrušili na papu Franju kojeg su proglašavali “glupanom”, “antikršćaninom” i “Soros papom”, povezujući ga s američko-mađarskim milijarderom i filantropom, koji je već nekoliko godina predmet huškačke kampanje u Orbánovim medijima.
Franjino odbijanje susreta s Orbánom javno je obrazlagano činjenicom da on ne dolazi u posjet Mađarskoj, nego samo na euharistijski kongres, kao i da je umoran nakon srpanjske operacije, ali je onda ipak došlo do promjene rasporeda posjeta, a papa Franjo se naposljetku sastao i s premijerom Orbánom i predsjednikom Jánosem Áderom, s kojima se zadržao u 40-minutnom privatnom razgovoru u Muzeju likovne umjetnosti u Budimpešti. Papa je nakon susreta kazao da je s Orbánom imao ugodan razgovor o okolišu i obitelji. Dok je Orbán na svojoj stranici na Facebooku odmah objavio fotografiju rukovanja s papom, vatikanski TV kanal prikazao je samo papin ulazak u muzej, ali ne i snimku samog susreta pape i Orbána.
Već i činjenica da se papa Franjo u Mađarskoj zadržao samo sedam sati i da u Orbánovoj Mađarskoj nije htio prespavati, dok je svoje apostolsko putovanje nakon kratkog boravka u toj zemlji nastavio u susjednoj Slovačkoj, gdje će provesti skoro puna tri dana, zorno svjedoči o tome što papa misli o Orbánu i njegovoj politici, a to je u režimskim krugovima u Mađarskoj shvaćeno kao pokušaj da se Mađarsku “ponizi”.
Foto: MARTON MONUS/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL Pope Francis visits Budapest People attend a mass led by Pope Francis in Heroes’ Square in Budapest, Hungary, September 12, 2021. REUTERS/Marton Monus MARTON MONUS
Međutim, jasno je da je ovo putovanje u Vatikanu pomno odabrano. Svjetski euharistijski kongres u Budimpešti, na kojem se okupilo oko 75 tisuća vjernika, prvi je veliki međunarodni crkveni događaj u pandemiji koronavirusa, a ovo je prvo putovanje pape Franje izvan Italije nakon što je prije dva mjeseca operiran na debelom crijevu.
Papa se u Budimpešti sastao s predstavnicima kršćanskih i židovskih zajednica, poručivši da u Europi treba ugasiti “fitilj antisemitizma”, što također predstavlja neizravnu kritiku Orbána, i to zbog njegovih napada na Georgea Sorosa, koji je židovskog porijekla, kao i rehabilitacije Miklósa Horthyja, koji je zapečatio sudbinu pola milijuna mađarskih Židova u Drugom svjetskom ratu, koji su deportirani u Auschwitz, a Orbán ga je proglasio domoljubom.
Migrantska prošlost
Papa koristi svaku priliku kako bi podsjetio Europu na njezinu vlastitu migrantsku prošlost, propovijedajući da je pomaganje isključenima suština kršćanstva. Kada je riječ o migrantima, papa ističe potrebu njihova prihvaćanja, zaštite, promicanja i integracije, što je, kako kaže, obaveza svih ljudi. Jednom je rekao i da Crkva prepoznaje trpljenje migranata i trpi s njima, videći u migrantima “Krista koji kuca na naša vrata”. Za posjeta Lezbosu 2016. papa Franjo je rekao “svi smo mi migranti”, nakon čega je poveo sa sobom u Rim tri sirijske migrantske obitelji. Bilo je to vrijeme kada je Orbán prvi u tadašnjoj Europi podigao visoku ogradu na svojim granicama, tvrdeći da tako brani “kršćansku Europu od muslimanske invazije”, a unatoč početkom šoku, ubrzo se pokazalo da je Orbán sa svojom antimigrantskom retorikom zapravo bio pionir i vizionar. Orbánova antimigrantska politika u međuvremenu je u većoj mjeri postala službena politika većine europskih zemalja i EU, a žica na granicama u današnjoj Europi više je pravilo nego iznimka.
wpDiscuz
