Papa Franjo susrest će se ovaj tjedan s Gustavom Gutierrezom , “ocem” kontroverznog pokreta teologije oslobođenja nastalog u Latinskoj Americi u 1970-ima kojeg je Vatikan dulje vrijeme kritizirao. Teologija oslobođenja je doktrina koja bi Hrvatima u BIH svakako trebala biti zanimjivo. Radi se o bogoslovnoj školi koja u Isusu Kristu pored iskupiteljskog, daje značaj “osloboditeljskom” potlačenima i prezrenima u svijetu. U politici je vezana uz kršćanski socijalizam.
Tu vijest talijanskim medijima prenio je prefekt Kongregacije za nauk vjere nadbiskupGerhard Ludwig Müller, inače dugogodišnji prijatelj peruanskog dominikanca Gutierreza. Müller je tu najavu izrekao na predstavljanju talijanskog izdanja knjige “Na strani siromašnih”.
”Teologija oslobođenja” koju su svojedobno zajedno napisali Gutierrez i on. Promociji knjige nazočio je i dominikanac. Gustavo Gutierrez desetljećima je pastoralno djelovao u siromašnim četvrtima grada Lime.
Njegovo djelo iz 1971. “Teologija oslobođenja” dalo je ime cijelom teološkom pokretu koji je naglasak stavljao na društveni angažman Katoličke crkve i zauzetost za siromašne slojeve društva.
Međutim, s vremenom je postajalo jasnije da su se pojedini dijelovi pokreta počeli udaljavati od kršćanskog nauka. Došlo je do kritika koje su kulminirale dokumentom Kongregacije za nauk vjere koja je 1984. izdala naputke u kojoj se teologija oslobođenja ozbiljno optužuje za preuzimanje marksističke teorije društva i udaljavanje od izvornog kršćanskog nauka o spasenju.
Sada je Gutierrez u Rimu, a vijest o njegovom skorašnjem susretu s Franjom kao da je potvrdila nedavne napise vatikanologa Andreje Torniellija koji je u svom nedavnom komentaru za Vatican Insider napisao kako je očito da dolazi do stanovitog pomirenja između Vatikana i teologije oslobođenja.
On tvrdi da se to se vidi iz Gutierrezova boravka u Rimu, te činjenice da mu je vatikansko poluslužbeno glasilo L’Osservatore Romano nedavno posvetilo velik prostor u svom izdanju. Taj proces pomirenja, tvrdi Tornielli, počeo je već za Benedikta XVI. koji je za prefekta Kongregacije za nauk vjere imenovao Müllera znajući da je on blizak s latinoameričkim teolozima.
I to unatoč tome što je upravo Joseph Ratzinger bio prefektom Kongregacije za nauk vjere u vrijeme osude teologije oslobođenja. Tornielli podsjeća i kako je Kongregacija osudila marksističku struju pokreta, a ne cijeli pokret.
Gutierrez, tako, nikada nije imao konkretnih sukoba s vodstvom Katoličke crkve (za razliku od recimo brazilskog franjevca Leonarda Boffa koji je napustio svoj red), ali o njegovim se djelima polemiziralo u Vatikanu. Njegov susret s Papom sigurno će pojačati teorije po kojoj Franjo na teologiju oslobođenja ipak gleda nešto blagonaklonije nego njegovi prethodnici.