Hrvatska, Srbija i Turska u posljednje dvije do tri godine imaju sve aktivniju političku ulogu u BiH. Ovu konstataciju uz naglasak kako je politička angažiranost spomenutih država dala male rezultate, iznijeli su analitičari Vijeća za politiku demokratizacije (VPD) sa sjedištem u Washingtonu.
Mala politička korist
“Srbija se vraća u politiku unutar BiH 2006. nakon dolaska Milorada Dodika na vlast u RS-u, a Hrvatska 2010. No, njihov angažman je bio vođen samo pogoršanjem odnosa u BiH ili unutarnjim političkim faktorima u ovim državama”, stoji u analizi VPD-a, čije dijelove prenosi tjednik “Dani”. Politička administracija SAD-a i EU-a oko angažiranja triju država o političkim prilikama u BiH nema neki jasan koncept više se, ocjenjuju analitičari VPD-a, to svodi na nekakvu vrstu eksperimentiranja, kojem su potporu dali od svojih unutarnjih i vanjskih problema opterećene administracije Amerike i Europske unije. Jedan od autora spomenute analize VPD-a Bodo Weber, turski angažman u BiH ocijenio je kontroverznim. Vanjska politika Turske na Balkanu, po Weberu, počiva na pokušaju da se kapitaliziraju veze nastale u otomanskom razdoblju za jednu neootomansku politiku, što, po njemu, zahtjeva vrhunski politički manevar.
Turska vodi glavnu riječ
Turska uz pomoć SAD-a pred Europskom unijom, koja je unutar sebe podijeljena oko stanja u BiH, preuzima dominaciju, ocjenjuju analitičari VPD-a, što nije dobro za regiju. Zanimljivo je poglavlje u kojem oni obrađuju aktivnost hrvatskog predsjednika Ive Josipovića oko hrvatskog pitanja u BiH i odnosa s hrvatskim političkim dužnosnicima.
Kad je počela kriza oko konstituiranja vlasti prvo u Federaciji BiH, početkom proljeća 2011., čelnici hrvatskog naroda, navodi se VPD-u, svaki tjedan su putovali u Zagreb. Kriza je primorala predsjednika Josipovića i premijerku Kosor na zajedničku izjavu, a novog premijera RH Zorana Milanovića na distanciranje od sestrinske stranke SDP-a Bosne i Hercegovine. Politički savjetnici Ive Josipovića, ističu autori, doveli su HDZ BiH i HDZ 1990. da odbiju međunarodno posredovani kompromisni prijedlog jer su vjerovali da će se SAD uključiti kako bi se riješili problemi unutar Federacije BiH. Citiraju i izjavu visokog dužnosnika, koji je autorima analize priznao “kako je predsjednikov Ured rekao Čoviću, da odbije prijedlog kako bi dobio bolji”. Pobjeda predsjednika Srbije Tomislava Nikolića najbolje odgovara Bošnjacima jer Nikolić nema prijateljske veze s Dodikom kao Tadić, tvrde autori. Nikolić ne duguje Dodiku ništa, upravo suprotno. Izgleda da to zanima SDS Mladena Bosića koji ima bolje veze s Nikolićem.
Piše: Zdenko Jurilj/VLM