Bosna i Hercegovina ima 90 multimilijunaša, barem tako tvrdi američki portal Wealth-X. Prema istom izvoru, njihovo bogatstvo se procjenjuje na devet milijardi dolara. U odnosu na 2012., zemlja je dobila pet novih milijardera. Prema metodologiji rada Wealth-X, svaki pojedinac čije bogatstvo prelazi 30 milijuna dolara, spada u kategoriju multimilijunaša. To podrazumijeva gotovinu, nekretnine, umjetnine, avione, helikoptere, luksuzne automobile, ali i dionice. Zanimljivo je da je u BiH sa 2012. na 2013. godinu broj super bogataša porastao sa 65 na 85, a ukupna imovina sa osam na devet milijardi dolara.
Među najbogatijima su hercegovački poduzetnici: Marijan Primorac, poznat po zastupništvu i distribuciji cigareta Tvornice duhana Rovinj u BiH te Mirko Grbešić, vlasnik Mepas grupe. Prvi raspolaže kapitalom od 60, a drugi od 90 milijuna eura.
Među bogate se ubrajaju i Nijaz Hastor iz Sarajeva, vlasnik ASA Prevent grupacije, Gavrilo Bobar, biznismen iz Bijeljine i Fahrudin Radončić, donedavno vlasnik dnevnog lista Avaz i državni ministar sigurnosti.
Građani misle da su bh. političari najbogatiji:
Ovdašnji građani nisu daleko od istine. U Bosni i Hercegovini, 27 političara, obavljajući funkcije, stekli su ogromno bogatstvo. Najmanje troje od njih imaju imovinu vrijednu preko pola milijuna eura. Među njima je i Kemal Čaušević, donedavno direktor Uprave za neizravno oporezivanje. Tijekom sedam godina obnašanja te funkcije, Čaušević je kupio devet stanova i poslovnih prostora i 20 duluma zemljišta.
No, nije jedini.
Prema navodima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), imovina Zlatka Lagumdžije, ministra vanjskih poslova i lidera SDP-a, prelazi milijun eura. U najbogatije bosanskohercegovačke političare se ubrajaju i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, Nikola Špirić, državni ministar financija i trezora, te drugi čovjek u Dodikovoj stranci.
“Ukupna vrijednost imovine porodice Lagumdžija danas prelazi dva milijuna maraka, a više od polovice je stečeno nakon 2002. godine. Tu su tri stana u Sarajevu, stan u Dubrovniku, imanje na Poljinama. Predsjednik RS, Milorad Dodik, je naveo da izdržava sina Igora, koji tada nije imao prihode, ali jeste imovinu vrijednu 2,6 milijuna maraka. Dodik je podigao i kredit od skoro 1,5 milijun maraka, pri čemu je mjesečna rata kredita veća od 19.000 maraka”, navodi Ermin Zatega, novinar CIN-a.
“Svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu porodica Dodik je procijenila na 5,7 milijuna maraka, u što su uračunati stanovi u Beogradu, imanje u Laktašima i niz drugih nekretnina. Nikola Špirić je u samo dvije godine stekao obiteljsko imanje, luksuzni automobil, a ušteđevina se povećala za oko 80.000 maraka. Špirić je tada napisao da posjeduje obiteljsko imanje u Drvaru, troipolsoban stan u Banjoj Luci, dvoipolsoban u Novom Sadu, dok njegovi sin i kćerka imaju po dvoipolsobne stanove u Beogradu i Beču“, ističe Zatega.
Na primjeru imenovanih političara nije teško zaključiti kako su politika i novac u Bosni i Hercegovini u sprezi. No, postavlja se pitanje – kako u državi, u kojoj 600.000 osoba živi ispod opće granice siromaštava, a svaki peti građanin preživljava od jednog i po eura dnevno, postati bogat?
“Nitko od onih koje poznajem se nije obogatio svojom poduzetničkom idejom, nekim dobrim pothvatom. Sve je bilo povezano, ili na bazi prevare ili na bazi korupcije ili na bazi pozicije i položaja, povezanog s politikom. Među tih 20-tak koje znam, 10-tak je onih koji su bili na političkim funkcijama, vrlo visokim, do nivoa premijera”, kaže Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom sveučilištu.
Sud BiH je prošle godine blokirao imovinu Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za neizravno oporezivanje, koji se dovodi u svezu s organiziranim kriminalom. I to je sve što je bosanskohercegovačko pravosuđe poduzelo svih ovih godina, unatoč brojnim medijskim izvješćima o mogućem nelegalnom stjecanju imovine vodećih ljudi u političkom životu BiH. Slučajevi poput Ive Sanadera u Hrvatskoj i Miroslava Miškovića u Srbiji, u ovoj zemlji su misaoni pojam.
“Pravosuđe BiH se nalazi pod kontrolom politike. Najbolji dokaz za takvu tvrdnju jeste činjenica da ni jedan slučaj visoko pozicioniranih političara nije doveden do kraja”, zaključuje Srđan Blagovčanin iz Transparency international BiH.
Mnogi u BiH otvaranje istraga o bogaćenju bh političara “preko noći” dovode u vezu sa približavanjem zemlje ka Europskoj uniji i ispunjavanjem standarda koje ta institucija postavlja pred svaku zemlju, što je uostalom bio slučaj i s Hrvatskom i Srbijom. No, uzme li se u obzir činjenica da BiH ide puževim koracima ka Europskoj uniji, čini se da preispitivanja bogatstva pojedinih vodećih ljudi, još zadugo neće biti.
wpDiscuz