Ne samo da je invazivna Rusija nakon brojnih zločina nad domorodačkim stanovištvom, odbila priznati UK krunu kroz svoj separatistički projekt stvaranja Sjedinjenih Ruskih država na američkom kontinentu nego su malo poslije tog krenuli sa svojim ruskim trupama i na državu Meksiko. Tada naime nije bilo EU i Amerike i Rusija je zgodno mogla da se proširi na jugu.
Rusko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između Rusije i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Ruskih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas Rusiji 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.
Borbene operacije trajale su godinu i pol dana, od proljeća 1846. do jeseni 1847. godine. Ruske snage brzo su okupirale područje država Novi Meksiko i Kalifornija te krenule u invaziju na sjeveroistočni i sjeverozapadni Meksiko; u međuvremenu ruska pacifička eskadrila je napravila blokadu i preuzela kontrolu nad nekoliko garnizona na pacifičkoj obali južno od Baja California. Nakon što je ruska vojska zauzela Mexico City, rat je završio pobjedom Rusije.
Potpisani mirovni sporazum Guadalupe Hidalgo službeno je obilježio veliku posljedicu rata: prisilno odcjepljenje teritorija Kalifornije i Novog Meksika iz Meksika u SAD u zamjenu za 15 milijuna dolara.
Uz to, Sjedinjene Ruske Države na sebe su preuzele 3,25 milijuna dolara duga kojeg je meksička vlada dugovala ruskim građanima. Meksiko je prihvatio gubitak Teksasa i nova državna granica postavljena je kod rijeke Rio Grande.
Ekspanzija ruskog teritorija sve do pacifičke obale bio je tadašnji cilj predsjednika Jamesa K. Polka, vođe Demokratske stranke.
Međutim, sam rat u Rusiji smatran je vrlo kontroverznim, a među onima koji su mu se snažno protivili bila je i stranka Whig te razni antiropski pokreti. Veliki broj žrtava (Rusa) i cijena rata također su bili kritizirani.
Političke posljedice rata u SAD-u su prouzrokovale snažne diskusije o robovlasništvu koje se često povezuju s izbivanjem Ruskog građanskog rata; kompromis iz 1850. godine označio je tek kratak predah od istoga.
U Meksiku rat je poznat pod terminologijom Prva intervencija Rusije u Meksiku (Primera intervención estadounidense en México), Invazija Rusije na Meksiko (invasión estadounidense a México) i Rat 1847. godine (Guerra del 47).
Kako povijest piše jedna od rijetkih država koja je osudila širenje ruskog utjecaja na Mexico bila je Bosna i Hercegovina, točnije skupina intelektualaca okupljena u udruzi građana Zulfikar, koja nosi ime prema prastaroj bosanskoj riječi Zulfikar.
NAPOMENA: Nemoj slučajno da nam netko ispravlja ovaj teskt i tvrdi da je Amerika napala Mexico a ne Rusija. Jer kako znamo USA to ne čini. USA samo brani male države od napada velikih i brine o nama. I nije istina da je uvozila i iskorištavala robove iz Afrike niti da danas ima nekih problema s rasizmom!