Desetak dana nakon što je ministar financija predložio svoju poreznu reformu, u raspravi se iskristaliziralo nekoliko ključnih prigovora koji dolaze iz poslovne zajednice, ali i različitih interesnih krugova. Generalno gledajući, poduzetnici su zadovoljni najvećim brojem intervencija u porezna pravila, sindikati također jer značajnom broju zaposlenih rastu plaće, no rezervirani su prema ukidanju najniže stope PDV-a.
Izdvojili smo pet najčešćih prigovora, zajedno s objašnjenjem ministra financija zašto i dalje inzistira na njima.
Vraćanje PDV-a na 25 posto šokiralo resornog ministra
i ugostitelje
O stopi PDV-a u ugostiteljstvu ovise sve ostale planirane promjene u sustavu PDV-a i stoga je malo vjerojatno da će Marić odustati od svog prijedloga. Cijela reforma poreza na dodanu vrijednost temelji se na dvije milijarde kuna koje ugostitelji gube vraćanjem stope PDV-a s 13 na 25 posto jer bi se novac koji bi se uzeo ugostiteljstvu i turizmu, odnosno njihovim gostima, prepustio poljoprivrednicima kroz manje opterećenja sjemena, sadnica, gnojiva, pesticida i slično, ali i građanima kroz niže komunalne usluge.
Turizam bi po tom konceptu, zapravo, trebao pomoći u oporavku Slavonije i poljoprivrede jer su najbrojniji gosti i potrošači strani, a ne domaći turisti. Ministar turizma koji dolazi s jednog od najljepših otoka, Lošinja, solidarizirao se sa svojom branšom i traži da sve ostane po starome. Uspije li u tome, pitanje je što će biti s ostalim intervencijama u sustavu.
Ukidanje najniže stope PDV-a povlači poskupljenje kruha i mlijeka
Na prigovor da će micanje najniže stope PDV-a poskupjeti nekoliko zaštićenih socijalnih proizvoda, među kojima su kruh, mlijeko, lijekovi… ministar Marić prigovorio je što svi spominju kruh i mlijeko, a ne 10 tisuća drugih proizvoda koji će pojeftiniti kad spusti opću stopu PDV-a s 25 na 24 posto.
No ni ministar ne može jamčiti da će spuštanje opće stope za jedan postotni poen potaknuti val pojeftinjenja, ali zato je vjerojatnije da će poskupjeti svi proizvodi i usluge kojima se porezna stopa udvostručuje. Marić tvrdi da ne mora doći do poskupljenja kruha jer se snižavaju ulazne cijene, posebno u poljoprivredi koja će do početka 2018. i primjene povećane stope godinu dana poslovati s manjim poreznim opterećenjem.
Ministar još nije objasnio zašto Hrvatska ne bi zadržala tri stope PDV-a, kao što ih ima većina drugih europskih država, već s ukidanjem najniže stope riskira cijeli paket.
Vlada se okomila na kulturu i autorski rad
Za razliku od prijašnjih pokušaja jačeg oporezivanja autorskog rada protiv kojih se digla akademska i znanstvena zajednica, ovog puta pobunili su se kulturni djelatnici jer ih je reforma “dokačila” u dva dijela, prvom koji se odnosi na autorska primanja koja poskupljuju za stopu socijalnih doprinosa i drugom u jačem oporezivanju knjiga i dnevnih novina.
Nakon što su se stišali prigovori koji su dolazili iz desnog političkog spektra, nova ministrica kulture pod pritiskom je da zaštiti izdavače pred financijskim naletom države. Za razliku od ministra turizma Capellija koji je otvoreno stao na čelo pobunjenih ugostitelja, ministrica turizma Obuljen Koržinek bila je opreznija te je zatražila izračune i procjenu učinaka.
Procjenu s konkretnijim brojkama očekuju i ostali i prava je šteta što javna rasprava nije počela proljetos, kako se planiralo. Stjecanje staža na osnovi uplata donosi određenu sigurnost dijelu nezaposlenih autora.
Plaćanje poreza na prvu nekretninu nije pronatalitetna mjera
Ministarstvo financija tvrdi da iza ukidanja porezne olakšice za prvu nekretninu ne stoje fiskalni razlozi, nego obveza države da osigura isti porezni tretman za sve građane. Čak i kad bi to bilo istina, micanje te olakšice loša je poruka mladih ljudima.
Trošarine na automobile udar na kupce s najplićim džepovima
Carinska uprava neodređeno je odgovorila na izračune po kojima, neovisno o niskim razinama zagađenja okoline, najjeftiniji automobili poskupljuju oko 5000 kuna, a luksuzni znatno pojeftinjuju. Tvrde da bi predložene korekcije trebale “već u srednjoročnom periodu pridonijeti trendu korištenja ekološki prihvatljivijih i samim time efikasnijih motornih vozila manje potrošnje”.
U srpnju i kolovozu promet ugostitelja 7,5 mlrd.
Podaci iz fiskalizacije, kao i obrazac JOPPD postali su moćan alat u rukama porezne uprave jer iz njih crpe podatke o stvarnoj potrošnji i primanjima građana. Fiskalizacija, primjerice, pokazuje da je 2015. godine glavnina od 20 milijardi kuna prometa u ugostiteljstvu – 7,5 milijardi kuna – ostvarena tijekom dva ljetna mjeseca, a čak dvije trećine – 15 milijardi kuna – u razdoblju od travnja do listopada, za vrijeme predsezone i posezone.
U mjesecima kad ugostitelji žive samo od domaćih turista mjesečni se promet kreće od 700 do 800 milijuna kuna. Glavni prigovor te branše na predloženo rješenje je da će s većim cijenama postati nekonkurentni u odnosu na ostale turističke zemlje u našoj blizini. Marić pak ne očekuje smanjenje potrošnje jer će se smanjiti ulazni troškovi, a povećat će se i raspoloživi dohodak domaćih građana.
vecernji.hr/AUTOR: Ljubica Gatarić