Ovih 10 grafova prikazuju kako je Putin promijenio Rusiju

Vladimir Putin neprikosnoveni je vladar Ruske Federacije – bilo kao njen predsjednik ili, u kraćem razdoblju od 2008. do 2012., premijer – već skoro dva desetljeća.

U tih 18 godina Rusija je doživjela ekonomski uzlet, vojnu ekspanziju, ponovno nametanje Rusije kao velike svjetske sile, ali i zabrinjavajuću eroziju demokracije koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza bila u povojima.

No životni standard za većinu Rusa bez sumnje se poboljšao, što je pridonijelo ponovnom osjećaju stabilnosti i nacionalnom ponosu u Rusiji, piše BBC. Deset grafikona koje je britanska nacionalna televizija objavila na svojoj web stranici pokazuje kako se život za Ruse promijenio kroz to vrijeme.

Stopa siromaštva više je nego dvostruko niža nego kada je Putin došao na vlast, ali Rusija je i dalje daleko ispod prosjeka velikih svjetskih ekonomija.

Za vrijeme Putinovog prvog predsjedničkog mandata, plaće su kontinuirano rasle preko 10 % godišnje. Potrošačko gospodarstvo doživjelo je značajan rast, a osobni prihodi narasli su 11 % između 2011. i 2014. Ipak, otkad se Putin vratio na poziciju predsjednika 2012., zamijenivši svog stranačkog kolegu Dimitrija Medvedeva, značajan rast je izostao zbog ekonomske krize, uglavnom uzrokovane padom cijena nafte i plina o čijem izvozu ova zemlja ovisi, i sankcija koje su joj SAD i EU nametnuli zbog rata u Ukrajini i aneksije Krima.

Ruska ljubav prema Ladi nadživjela je SSSR: od milijun i 595 tisuća i 737 novih automobila prodanih u Rusiji 2017., čak 311 tisuća i 588 su Lade. Stopa vlasništva automobila u Rusiji u rangu je zemalja bivšeg Istočnog bloka poput Poljske i Mađarske, no dosta ispod susjedne Finske koja ima 76 automobila na sto kućanstva. Rusija ih ima 58.

Rusija je dobila svoju prvu trgovinu IKEA 2000., u sklopu trgovačkog centra EMGA u Himkiju pokraj Moskve. Odmah je postala jedna od deset trgovina s najvećim prometom na svijetu. Rusija je do 2015. postala jedno od najbrže rastućih tržišta za švedsko carstvo namještaja. Danas je u Rusiji 14 trgovina IKEA, od čega su tri samo u Moskvi. Ipak, za IKEA-u u Rusiji nije sve bajno: morala je ugasiti online magazin zbog straha da bi mogao prekršiti Putinov kontroverzni zakon protiv promocije ”gay vrijednosti” maloljetnicima. Osim toga, IKEA je poznata po svojoj strogoj antikorupcijskoj etici, koju u korupcijom prožetoj Rusiji nije bilo uvijek lako provoditi.

Iako postoje prijepori oko toga koliko Rusi danas piju – ministrica zdravstva tvrdi da piju čak 80 % manje nego prije pet godina – službena statistika zaista pokazuje pad u konzumaciji alkohola u ovoj zemlji s notornim i dugogodišnjim problemom raširenog alkoholizma. No taj pad iznosi 30 %, mnogo manje nego što tvrdi ministrica Veronika Škvorcova.

No konzumacija vodke zato je pala s 214,6 milijuna dekalitara (mjerna jedinica koja iznosi 10 litara) 2000. na 97,2 milijuna dekalitara 2015. Pitanje je, doduše, koliko je taj pad posljedica veće umjerenosti Rusa, a koliko prelaska na druge, više zapadne vrste alkoholnih pića poput vina i piva. U isto vrijeme, konzumacija šampanjca porasla je s 18,3 na 23,6 milijuna dekalitara. Ipak, možemo pretpostaviti da ovom rastu nisu doprinijeli Rusi prosječnog imovinskog stanja koliko oni iz visoke klase.

Ruski internet ima vlastite gigante – najposjećenija stranica u Rusiji, društvena mreža VKontakte, ima 90 milijuna korisnika naspram samo 20 milijuna korisnika Facebooka. Umjesto Googlea, Rusi mahom koriste lokalnu tražilicu Yandex koja je u prednosti zbog toga što koristi ruski jezik. Yandex je druga stranica po posjećenosti u Rusiji.

Postotak korisnika interneta u Rusiji u rangu je s SAD-om i nešto manji nego u EU-u – oko 75 %. 2000. je iznosio oko 5 %.

Ruski cirkusi poput Moskovskog državnog cirkusa praktički su nacionalna institucija, s više od 60 trajno otvorenih diljem zemlje. No posjeti cirkusima pali su za čak 60 % od 2010. do danas, na 4,2 milijuna godišnje. Dio razloga vjerojatno je upravo porast interneta i drugih oblika zabave.

Kao i drugdje u svijetu, broj knjižnica opada usporedno s porastom korisnika interneta. Dok su 2000. u Rusiji radile 51,2 tisuće knjižnica, danas ih je samo 38,9.

Jedan od velikih ciljeva koje je Putin opetovano iznosio zaustavljanje je dramatičnog demografskog pada koji je počeo s raspadom SSSR-a 1991. Bila to njegova zasluga ili ne, kao što se vidi na donjem grafikonu taj je cilj uvelike i ostvaren: iako se stopa rađanja nije vratila na gotovo 18 na 1000 stanovnika iz osamdesetih godina, znatno je viša od najnižih 8 na 1000 stanovnika krajem devedesetih, prije nego što je Putin zamijenio Borisa Jeljcina na mjestu predsjednika. 2015. je iznosila gotovo 14 na 1000 stanovnika i, još važnije, opet je prestigla stopu smrti.

Ipak, natalitet je opet počeo padati 2017., što su Putinovi kritičari iskoristili za napad na njega. No ako je ruski predsjednik zaslužan za porast nataliteta, po istoj logici zaslužan je i za njegov pad.

Snažna vojska uvijek je bila ključan dio ruskog nacionalnog identiteta, ali i jedan od glavnih uzroka sloma Sovjetskog Saveza, koji je praktički bankrotirao pokušavajući parirati SAD-u u utrci u naoružanju tijekom Hladnog rata. Kolaps SSSR-a rezultirao je drastičnim rezovima vojnog proračuna. Oružje i oprema postali su oronuli, a moral vojnika je potonuo.

Putin je i na ovom planu čvrsto odlučio napraviti preokret i obnoviti ruske oružane snage iz temelja. Sveobuhvatna modernizacija vojske dovela je do toga da se vojni proračun kao postotak BDP-a gotovo udvostručio. Dok je ruski udio BDP-a koji ide na vojsku 2016. iznosio više od 5 %, američki iznosi tek nešto više od 3 % – iako je, naravno, u apsolutnom smislu daleko viši. A Putin očito nije naumio pustiti da mu vojska stoji besposlena, što pokazuju vojne akcije koje je pokrenuo: u Čečeniji, Gruziji, Ukrajini i u Siriji.