Ovako će država Sanaderu uzeti 17 milijuna kuna

Ivo Sanader, osim što će šest godina svog života provesti iza rešetaka Remetinca, mora vratiti i 17 milijuna kuna nepripadne imovinske koristi u aferi Planinska.

Novčane kazne izrečene su dvjema optuženim tvrtkama pa su Mesnice Fiolić kažnjene s 50 tisuća kuna, a Centar za reprodukciju u stočarstvu sa 70 tisuća kuna. Ranijom nepravomoćnom presudom odlučeno je i da Sanader, Fiolić, Mesnice Fiolić i Centar solidarno moraju vratiti 15 milijuna kuna.

Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić u razgovoru za Express pojasnio je postupak oduzimanja imovine. “Rok je vrlo dugačak, mislim da je riječ o 10 godina. Kod kaznenih postupaka bi sva imovina trebala biti davno zamrznuta, govorimo o onome što je registrirano, nekretninama prvenstveno. I one bi se trebale prodavati u vrlo jednostavnom postupku kao bilo kojem građaninu kad mu krene ovrha. Imate očevidnik nekretnina, FINA, oglasi, prodaja i to je to. Ja ne vidim nikakav problem. Kod kaznenih djela uvijek postoji mogućnost da je netko prikrio imovinu, stavio na nekog drugog, itd. Međutim tu imate institucije i proširenog oduzimanja, može se oduzeti i članovima obitelji ako ne mogu dokazati porijeklo, to se uvijek može koristiti. To je na tijelima da iščačkaj svu imovinu da nađu gdje postoji. Eventualno ako je i čak u inozemstvu da surađuju sa europskim institucijama, postoji čitav niz europskih konvencija i direktiva koje omogućuju da se to i unutar EU istražuje, zapljenjuje itd. Mehanizmi postoje, nemojmo zaboraviti, civilizirane zemlje su prepoznale da kod gospodarskih i imovinskih kaznenih djela, ako kazna nije praćena oduzimanjem imovine ona je puno manje učinkovita i ona postaje besmislena. Nije besmislena, ali to nije to. Jer vi šaljete poruku da se nekome možda isplati, izračunate koliko vrijedi zatvor, ako mu ostanupusti milijuni. Tako da je kod takvih djela podjednako važno oduzeti imovinu. I to je test uspješnosti pravnog sustava.”

Međutim, sudeći po dosadašnjoj uspješnosti čitavog procesa, teško je za očekivati da će u neko skorije vrijeme Sanader ili njegova obitelj osjetiti strogost hrvatskog pravosuđa. Uzmimo samo za primjer nedavno objavljene brojke koje kažu da je država od 1. siječnja 2011. do 28. veljače 2019. oduzela ukupno 173,6 milijuna kuna gotovine, 11 nekretnina, sedam vozila, jedno građevinsko zemljište, plemenitih kovina u vrijednosti od 950.000 kuna te još neke sitnice.

Upravo o tome smo pitali i bivšeg ministra koji nam kaže ovako: “Sve ovisi o dobroj volji onih koji provode. Naravno da će odvjetnici uvijek, to im je dužnost, iskoristiti sve pravne mogućnosti da ospore nešto, no imamo s druge strane državno odvjetništvo koje mora iskoristiti isto tako sve pravne mogućnosti da nešto provede. Imate i FINA-u u postupku, imate i Poreznu upravu, porezni USKOK, dakle postoji čitav niz tijela. Vi i ja kao građani imamo pravo očekivati i inzistirati da se takve stvari provedu.”

Kako je sam Miljenić kazao, ako postoje mehanizmi za naplatu računa za vodu ili struju, onda moraju postojati i adekvatni mehanizmi za naplatu milijunskih iznosa za korupciju.

“Mehanizmi postoje, zakoni u tom smjeru su prilično kvalitetni, ali je na svim tijelima postupka da osiguraju njihovu provedbu. Našli zakoni su slično pisani kao npr., talijanski gdje se to dobro oduzima, itd. Zakonska slova su u principu OK. Samo sad je to na poreznoj upravi, na svim tijelima koja imaju s tim veze, ja sad govorim općenito, ne govorim o konkretnom slučaju, da u svakom takvom slučaju nađu imovinu i da naplate. Prodaju i naplate.”, govori nam Miljenić.

Upravo to otkrivanje imovine moglo bi biti ogroman problem.

Uzmimo samo za primjer ove podatke. Tijekom presude za aferu Fimi Media, Večernji list objavio je detaljne podatke o računima bivšeg premijera i njegove obitelji te iznose koje će USKOK zaplijeniti kako bi mu oduzeli 15,2 milijuna kuna što je po presudi trebao vratiti u državni proračun.

1. Iznos od 370.189,37 kuna koji se nalazi na računima Ive Sanadera otvorenima u Zagrebačkoj banci. Od toga je iznos od 145.382,58 kuna na oročenoj kunskoj štednji, iznos od 72.021,63 kune te na žiro-računu iznos od 152.785,16 kuna.

2. Iznos od 38.544,12 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu u Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, na ime Ive Sanadera.

3. Iznos od 47.784,41 eura koji se nalazi na žiro-računu Ive Sanadera, Ive Šarića i Mirjane Sanader, otvoren u Raiffeisen banci.

4. Iznos od 93.470,73 eura koji se nalazi na štednom depozitu Ive Sanadera i Ive Šarića u Raiffeisen banci.

5. Iznos od 180.000 eura koji se nalazi na štednom ulogu u Raiffeisen banci, a glasi na donositelja – štedna knjižica pronađena je pretragom sefa br. 90. u poslovnici navedene banke u Innsbrucku.

6. Iznos od 120.000 eura koji se nalazi na štednom ulogu vezanom za štednu knjižicu Ive Sanadera otvorenom u Raiffeisen banci.

7. Iznos od 50.000 eura koji je pronađen pretragom sefa br. 90 u Raiffeisen banci u poslovnici Wilten, u Republici Austriji, otvoren na ime Ive Šarića, a korisnik je Ivo Sanader.

8. Iznos od 215.038,34 kune koji se nalazi na računu oročene kunske štednje na ime Mirjane Sanader u Zagrebačkoj banci.

9. Iznos od 18.462,94 eura koji se nalazi na deviznom računu u Privrednoj banci d.d. Zagreb, otvoren na ime Petre Sanader.

10. Iznos od 11.463,27 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu, iznos od 16.715,69 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu u Raiffeisen banci na ime Petre Sanader.

11. Iznos od 11.515,16 eura koji se nalazi na oročenoj deviznoj štednji u Zagrebačkoj banci na ime Petre Sanader.

12. Iznos od 17.776,02 eura koji se nalazi na deviznom računu u Privrednoj banci na ime Brune Sanader.

13. Iznos od 5.457,07 eura koji se nalazi na računu oročene devizne štednje u Zagrebačkoj banci na ime Brune Sanader.

14. Iznos od 12.696,00 eura koji se nalazi na oročenom nenamjenskom depozitu u Raiffeisen banci na ime Brune Sanader.

15. Iznos od 38.202,19 eura koji se nalazi na deviznom računu u Privrednoj banci na ime Karmele Šarić.

16. Iznos od 109.149,44 eura koji se nalazi na oročenom depozitnom računu u Raiffeisen banci na ime Ive Sanadera.

Sanaderu bi trebali oduzeti i pokretnine – umjetnička djela (slike i skulpture) zaplijenjene u Sanaderovoj kući u Kozarčevoj ukupne vrijednosti najmanje 833.360 eura te one zaplijenjene kod Stjepana Fiolića u Malomlačkoj ulici čija je vrijednost najmanje 315.700 eura. Među skupocjenim djelima nalaze se i ona Vlahe Bukovca i Ede Murtića.

Uzevši u obzir sporost hrvatskog pravosuđa, ostat ćemo odmjereno skeptični u nadi da će Sanader ikad vratiti protupravno stečenu imovinsku korist.

Kad je riječ o Fioliću, njegove tvrtke su davnih dana propale i pitanje je s koliko imovine on sada raspolaže. Nekada se hvalio stotinama milijuna kuna, ali nakon propasti mesnica i političkog sunovrata, govorio je samo kako mu je žao svega što je uradio. Dok, kako je rekao Miljenić, mehanizmi postoje i to neiskorišteni, sumnjamo da će itko od osuđenih u svim ovim aferama vratiti novac.