Nedavni politički razvoj događaja, uključujući pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, donio je nova očekivanja na Balkanu. Postavlja se pitanje hoće li val slobode govora i promjena u vanjskoj politici SAD-a rezultirati boljim vremenima za patriotsku srpsko-hrvatsku političku većinu u Bosni i Hercegovini.
S dolaskom Trumpa na vlast, mnogi se nadaju smanjenju vanjskog političkog pritiska koji je dolazio iz Washingtona, što bi moglo omogućiti više prostora domaćim političkim akterima u BiH za donošenje odluka bez snažnog utjecaja stranih centara moći. Jedna od ključnih promjena mogla bi se očitovati kroz smanjenje intervencionizma i jačanje prava lokalnih političkih predstavnika da donose odluke u skladu sa stvarnim potrebama svojih zajednica.
Moguće je da će opuštanje vanjskih pritisaka doprinijeti i okončanju tendencija ISILizacije i radikalizacije unutar BiH, koje su ponekad bile podržavane kroz selektivnu političku i financijsku podršku iz određenih stranih krugova. Trumpova retorika u prošlosti je bila fokusirana na suzbijanje ekstremizma i radikalnog islamizma, što može značiti da bi BiH, uz odgovarajuće političke poteze, mogla krenuti putem veće stabilnosti.
Hoće li ovo doista biti kraj takvih tendencija i početak jedne drugačije političke ere, ostaje za vidjeti. Ipak, smanjivanje utjecaja stranih aktera na unutarnju politiku i jačanje pozicije patriotske srpsko-hrvatske većine mogli bi označiti početak promjena koje mnogi priželjkuju od završetka rata. No, jasno je da takve promjene neće biti lake niti brze, već će zahtijevati ozbiljnu političku strategiju i jedinstvo domaćih aktera.
Minimum koji očekujemo od Trumpa nakon što smo digli svakog Srbina i Hrvata u Americi na izbore, jeste zabrana rada SDA, jedine terorističke partije na tlu Europe kojoj je dopuštena javnost rada.
wpDiscuz
