Europol je finalizirao veliku operaciju u kojoj je raskrinkano čak 700 osoba upletenih u ilegalne transfere novca, a 81 osumnjičeni je uhićen.
Riječ je o velikom lancu prijevara u koje kriminalci uvlače naivne građane, obećavajući im posao. Kada sklope ugovor moraju otvoriti bankovni račun na koji im zatim kriminalci prebacuju novac ukraden hakerskim napadima. Zaposelnici tako postaju tzv. “money mules”, “mule za novac”, odnosno u kriminalnom ih se lancu iskorištava za transfere ukradenih novčanih sredstava. Doduše, oni za to dobivaju svoju proviziju.
Suradnja s bankama
Uz Europol na ovoj velikoj istrazi radili su i FBI i Eurojust. Identificirano je više od 900 žrtava ovakvih kaznenih djela. Više od 90 posto transakcija za koje su korištene tzv. “money mules” bilo je povezano s računalnim kriminalom.
Preko svojih “mula” kriminalci dolaze do novca bez da razotkriju vlastiti identitet.
Ova vrsta prijevara često se reklamira putem internetskih oglasnika ili društvenih mreža poput sasvim legitimnih poslovnih mogućnosti.
Iako neki angažirani pojedinici znaju da su uključeni u kriminalnu aktivnost, vrlo često građani koji otvaraju bankovne račune i na njih primaju novac, nisu svjesni u čemu sudjeluju. U pitanju je pranje novca, jer se ukradena sredstva ulažu u krijumčarenje droge ili šverc ljudi.
Naivni građani žrtve
Policije su suradnju na suzbijanju ove vrste kriminala ostvarile kroz European Money Mule Action, pilot projekt u kojeg su uključile i bankarski sektor, na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Građani koji postanu “mule” riskiraju da im kriminalci ukradu osobne i financijske podatke zbog čega mogu imati dugotrajnije posljedice i biti izloženi kaznenom progonu.
Direktor Europola Rob Wainwright tvrdi kako je ova operacija dokaz javne i privatne suradnje kroz međusobno povjerenje i učinkovite mehanizme razmjene informacija koji pospješuju borbu protiv financijskog kriminala.
– Građani koji postaju “mule za novac” zapravo nasjedaju na obećanja o lakoj zaradi, te na kraju završavaju u kriminalnim lancima pranja novca. Moramo učiniti sve kako bismo spriječili kriminalce da na ovaj način iskorištavaju lakovjerne građane, dodao je Wainwright.
Žrtve iz Hrvatske
Ovakvih slučajeva bilo je i u Hrvatskoj, te je više građana prijavljenog zbog sudjelovanja u transferima hakiranog novca.
Jedan od oglasa za “posao” objavila je tvrtka “Quickcurrency” iz Moskve preko koje su naši građani uvlačeni u lanac prijevara i krađa novca s bankovnih računa hrvatskih poduzeća. Na oglas se javila građanka koja je u tom trenutku bila bez posla te je tako uvučena u ozbiljan kriminal.
– Naša tvrtka bavi se elektronskom zamjenom valute, davanjem brzih zajmova i dostavom gotovine. Trenutno u Europi postoji velika potreba za našim uslugama. Zato tražimo agente koji bi dostavljali naš novac našim korisnicima, glasio je poslovni oglas moskovske tvrtke koja je očito i osnovana s jedinim ciljem – prijevarom građana i krađom novca s bankovnih računa. Potencijalni suradnici »Quickcurrency company« morali su biti spremni na putovanja automobilom ili autobusom po gradu, imati mogućnost transfera novca putem »Western Uniona« i »Moneygrama«, te posjedovati bankovni račun na koji će moskovska tvrtka poslati prve tri uplate. Zatim bi zaposlenik dobio poseban račun od poslodavca.
– Tri su osnovna principa našeg rada; jedan od naših menadžera iz Europe, onaj koji je najbliži vašem gradu, šalje vam novac na bankovni račun. Vi novac podižete i dostavljate 95 posto primljenog iznosa našim korisnicima, stoji u nastavku oglasa za posao u kojem se dalje objašnjava kako je tih pet posto zarada zaposlenika koja iznosi najmanje 50 eura. Osim toga suradnicima je obećano podmirivanje troškova prijevoza ali i mogućnost dodatne zarade ukoliko se iskažu na poslu.
– Planiramo svakom našem agentu osigurati tisuću do tisuću i pol eura zarade tjedno, stajao je u oglasu koji je na taj način evidentno dobio na atraktivnosti. I hrvatska policija upozoravala je građane da ne nasjedaju na neprovjerene poslovne ponude.
wpDiscuz