Na sjednici Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru prezentirane su izmjene dvaju zakona kojima se predviđa uspostava zasebnog radijskog i televizijskog programa na hrvatskome jeziku u sklopu Javnog RTV servisa BiH.
Kako je svojim kolegama predstavio zamjenik ministra prometa i veza BiH Rudo Vidović koji je voditelj istoimenog odjela pri Glavnom vijeću HNS-a napravljene su izmjene nekoliko zakona o RTV sustavu i servisu te uspostavi RTV kanala na hrvatskome jeziku. Taj nacrt zakona rezultat je višegodišnjih političkih inicijativa s jedne strane i rada unutar ministarstva prometa i veza.
Kako je za Večernji list potvrdio Vidović, novi četvrti javni radiotelevizijski kanal na hrvatskome jeziku trebao bi se zvati RTVH. Novi zakon ima 67 članaka i njima se utvrđuje sjedište, namjena novog RTV kanala. Uz to, izmijenjeno je i više odredbi unutar Zakona o javnom TV sustavu gdje su definirani i novi odnosi s ‘četvrtim’ emiterom, kao i s poslovima koje treba obavljati korporacija koja stoji na njegovu vrhu.
“Sada će se ove zakonske izmjene dostaviti kroz Parlament u proceduru jednako kao što je i Dom naroda prije nekoliko godina obvezao vlasti da pokrene ovaj projekt!”, rekao je Vidović.
Sjedište četvrtog RTV kanala na hrvatskome jeziku trebalo bi se nalaziti u Mostaru. Objasnio je kako je to tehnički logično rješenje budući da je u završnoj fazi tender za izradu tri multipleksna čvorišta koji u procesu digitalizacije javnog RTV servisa u BiH predstavljaju kralježnicu sustava. I sam proces digitalizacije otvorit će novi prostor za uspostavu i održivost sadašnja tri javna emitera RT RS, FTV i BHT budući da će se komercijalnim televizijskim kućama otvoriti mogućnost pokrivanja cijelog prostora BiH i pružanja nacionalnih koncesija. Nekoliko velikih kuća spremno je platiti ne mali novac što bi po Vidoviću bilo apsolutno dovoljno za pokretanje i četvrtog emitera.
“Mi godinama upozoravama i u institucijama se borimo za uspostavu RTV kanala na hrvatskome jeziku. U svim dosadašnjim odlukama koje su donošene oko RTV sustava u Federaciji, na državnoj razini, hrvatski političari su bili protiv. Čak su i suci Hrvati u Ustavnome sudu BiH glasovali u pravcu osnivanja RTV kanala na hrvatskome jeziku”, rekao je Vidović. Jedan od ozbiljnijih pokazatelja što Hrvati u BiH misle o sadašnjem sustavu javnog informiranja, pokazuje i visina naplata RTV pretplate, pristojbe na većinskim hrvatskim područjima. Ta je naplata najslabija, a u pojedinim područjima jedva doseže 20-ak postotaka. Unatoč tome što je klub Bošnjaka ranije uložio prigovor protiv utemeljenja RTV kanala na hrvatskome jeziku, Vidović sada očekuje zaokret istaknuvši da nema razloga za takav stav.