Jučer je konačno riješena i posljednja dvojba nakon što je iz reda Hrvata za federalni Dom naroda izabran predstavnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Iva Tadić, čime će stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH imati 13 od sedamnaest izaslanika u federalnom Domu naroda, piše Večernji list BiH.
Time su i teorijski otpale sve mogućnosti zaživljavanja protuhrvatskih projekata poput Platforme i Alijanse, a Hrvati će s legitimnim dužnosnicima samostalno odlučivati i biti neizostavan dio vlasti u Federaciji BiH i na državnoj razini.
Edim, Anel…
Za Klub Hrvata bilo je predloženo više lista, a prevagnula je potpora SDA i dijela bošnjačkih partnera koji će biti dio vlasti u Zeničko-dobojskoj županiji.
Inače, najveći broj bošnjačkih stranaka, koje su se kandidirale na posljednjim izborima, imale su svog Hrvata na listama za županijsku skupštinu. Na kraju je čak devet Hrvata izabrano u Skupštinu Zeničko-dobojske županije dok su trojica izabrana s liste HDZ-a BiH.
Do potpore Tadiću za izbor u Dom naroda Federacije BiH došlo je kao dio paketa jer je SDA dobio mjesto ministra u Posavskoj županiji kao i dio položaja dok će pak HDZ BiH sudjelovati u Vladi Zeničko-dobojske županije.
Ranije je iz većinskih hrvatskih županija izabrano još deset HDZ-ovih izaslanika iz Posavske, Hercegovačko-neretvanske, Srednjobosanske i Zapadnohercegovačke županije dok se pak danas očekuje izbor još dvojice hrvatskih izaslanika iz Hercegbosanske županije.
Osim njih, izabrani su i izaslanici Hrvati iz Unsko-sanske županije, a to je Anel Šahinović iz Liberalne stranke, zatim također Hrvat Edim Fejzić iz Bosansko-podrinjske županije, koji dolazi iz Goraždanske priče, zatim Boris Krešić iz Tuzlanske županije, koji dolazi iz Komšićeve Demokratske fronte, te Damir Marjanović iz Sarajevske županije.
Hrvatske stranke s 13 izaslanika u federalnom Domu naroda na taj način postaju nezaobilazan čimbenik za izbor novoga predsjednika Federacije BiH, ali i novog saziva Vlade ovoga entiteta.
Ovaj izbor daje im prostora da imaju i iznimno važnu ulogu pri raspodjeli ključnih dužnosti. Ova pozicija u Domu naroda daje i najvažniji “argument” za ostvarenje najvažnijega političkog cilja koji su stranke Hrvatskoga narodnog sabora na nedavnom zasjedanju postavile u Mostaru.
A to je izmjena Izbornog zakona.
Odluka “Ljubić”
Do posljednjeg trenutka praktički se nije znalo po kojoj će se formuli birati izaslanici za Dom naroda nakon što su osporene odredbe Izbornog zakona BiH, a posljednji izbori doveli su do toga da Bošnjaci, zahvaljujući svojoj brojnosti, preglasaju Hrvate i nametnu Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva.
Osim toga, stranke HNS-a kandidirale su i rješavanje pitanje izbora u Mostaru u sklopu izmjena Izbornog zakona BiH. Izmjena ovoga Zakona postao je uvjet za izbor nove federalne Vlade, i to prema presudi Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”.
Hrvatske stranke inzistiraju na tome da se prestane s mogućnosti izbora nelegitimnih Hrvata za Dom naroda, a to se očituje s primjerom Goražda ili Unsko-sanske županije te promjene mogućnosti da se ponavlja fenomen “Komšić” u Predsjedništvu.•