O trenutnom stanju mostarski platana razgovarali smo s magistrom poljoprivrede i pejzažne arhitekture Bojanom Spasojevićem koji svoje znanstvene radove temelji na potrazi za rješenjima za spašavanje preostalih mostarskih spomenika parkovne arhitekture.
Prva planska sadnja drvoreda u Mostaru potječe iz doba austrougarske vlasti. U tom razdoblju od 1887 do 1914 godine zasađeno je 12 drvoreda. Prvi drvored nastaje upravo u današnjoj ulici Kneza Branimira. Dendreloški spomenik prirode aleja orijentalnog platana nalazi se u strogom središtu grada. Proteže se u ukupnoj dužini od 1127 metara, na kojoj se nalazi ukupno 179 stabala od čega 174 stabla platana. Aleja je zamišljen kao šetnica dvorednog drvoreda. Njezina gradnja je započela 1887 godine, odlukom mostarske općine, koja je ujedno i zasadila drvored platana po prijedlogu građevinskog savjetnika Gradske uprave dipl.ing. Miloša Komadine. Upravo njemu možemo zahvaliti za izgradnju većine aleja, trgova i parkova u tom razdoblju.
Zasađeni u čast posjeta prestolonasljednika Rudolfa
Veći dio aleje platana zasađen je u čast posjeta Mostaru austrougarskog princa, prestolonasljednika Rudolfa,21 i 22 lipnja 1888godine sina jedinca kralja Franje Josipa I. Naziv Štefanijino šetalište ova aleja dobila je u čast prinčeve žene Štefanije, kćeri belgijskog cara Leopolda II. Stabla namijenjena su nabavljeni iz Austrije, a radilo se od 220 stabala orijentalnog i javorolisnog platana. Sadnice su bile starosti oko 10 godina. Današnja slika cjelokupne aleje platana znatno je izmijenjena od razdoblja njezinog otvaranja 1889 – 1898 godine od nekadašnjih 225 stabala posađenih u austrougarsko doba , danas su preostala svega 92 stabla. Mnoga su pretrpjela znatna oštećenja izazvana brojnim abiotičkim i biotičkim utjecajima. Većina stabala prelazi visinu od 45 metara.
O trenutnom stanju mostarski platana razgovarali smo s magistrom poljoprivrede i pejzažne arhitekture Bojanom Spasojevićem koji svoje znanstvene radove temelji na potrazi za rješenjima za spašavanje preostalih mostarskih spomenika parkovne arhitekture.
“Devastacija urbanog zelenila je izraženi fenomen u Mostaru za koji nitko ne mari. To se jasno iščitava iz činjenice da je Mostar imao šest spomenika parkovne arhitekture, od čega je danas ostala sam aleja platana iz austrougarskog doba. Ostali su uništeni u ratu i poratnom razdoblju, jer nisu bili adekvatno održavani, a imali su svakakva oštećenja. Tu su stare košćele kod Roznamedžijine džamije, lipa unutar Karađozbegove džamije, koje su posječene, te magnolija i paulovnija kod Doma zdravlja i bršljan kod manastira Ortiješ“, kazao je Spaosjević. Jedina preostala aleja platana je u jako lošem stanju, a program koji je potreban za spas stoljetnih zelenih ljepotana u gradu na Neretvi, odgovorni ne prepoznaju.
Životni vijek platina 400 godina
Danas je ostalo 92 stabala kojima je za opstanak nužno adekvatno konzerviranje. Posebnu pažnju treba posvetiti dijelu Ulice kneza Branimira, koja vodi od Rondoa prema katedrali, jer u toj ulici je najveći problem što je dozvoljen promet velikih vozila i što je to regionalni put, pa susret dva kamiona ne može biti, a da se ne oštećuju stabla“, pojasnio je Spasojević uvjeren da je ta ulica morala biti jednosmjerna. Uz sve nedaće, kako ističe Spasojević, ni slobodni prostor oko stabala u Mostaru nije poštovan. „Zemljišni prostor je do kraja zabetoniran, zbog pješačke zone, pa stabla doslovno izlaze na ulice. Tako dolazi do njihovog gušenja i svakodnevnih mehaničkih oštećenja, pored gljivičnih oboljenja koja su posebna tema mog znanstvenog rada“, navodi on. Dodao je i kako je na stablima puno gljiva koje dovode do razgradnje unutarnjeg tkiva pri tome narušavajući status stabla. Dugogodišnjim djelovanjem to dovodi do potpunog odumiranja unutarnjih dijelova i propadanje stabala. Spasojević tvrdi kako je zadnja sanacija stabala održana osamdesetih godina. Prije dvije godine rađena je sanacijsko uklanjanje trulih grana, ali Spasojević smatra da je to predaleko od onoga što treba napraviti
Ukoliko lokalne vlasti ne poduzmu akciju sanacije kako bi se zaštitio ovaj jedinstveni dendrološki spomenik, bojimo se da će on umrijeti cvijetu svoje mladosti, jer je životni vijek platana oko 400 godina a njima je tek 130 godina.
Dnevnik.ba