O rezultatima nedavno održanih lokalnih izbora u BiH, posebice Srednjobosanskoj županiji, političkom stanju u SBŽ-u, odnosu HDZ-a BiH prema ovom prostiru, te brojnim drugim, za Hrvate središnje Bosne strateški važnim pitanjima, Večernji list je razgovarao s Lidijom Bradarom, predsjednicom ŽO HDZ-a BiH SBŽ-a i članicom Predsjedništva HDZ-a BiH.
Lokalni izbori u BiH, bez sumnje su jedan od najvažnijih političkih događaja u ovoj godini za BiH. Lokalni su izbori bili posebno važni i za središnju Bosnu. Nakon analize izbornih rezultata, je li HDZ BiH izborni pobjednik ili gubitnik nedavnih lokalnih izbora u BiH, posebice u središnjoj Bosni?
HDZ BiH je i ovaj put ostvario najbolji rezultat unutar hrvatskog biračkog tijela. Ostali smo stranka s najviše osvojenih hrvatskih glasova. Uvjerljivo najbolje rezultate unutar hrvatskog biračkog tijela ostvarili smo i u SBŽ-u gdje smo osvojili oko 27 tisuća glasova, daleko najviše u odnosu na ostale hrvatske stranke. Pored toga, po broju glasova mi smo druga stranka, više glasova od nas u SBŽ-u osvojio je samo SDA! Izuzmemo li neravnomjerno raspoređene načelničke dužnosti, možemo kazati da je HDZ BiH pobjednik ovogodišnjih lokalnih izbora i u SBŽ-u!
■ Ono što je na nedavnim izborima izgubljeno, kada govorimo o HDZ-u BiH, su pozicije načelnika općina u Kreševu i Vitezu, koje su među gospodarski najrazvijenijim općinama u SBŽ-u. Je li se i kako moglo izbjeći da mjesta načelnika u Kreševu dobije NS „Radom za boljitak“, a u Vitezu SDA ?
Na ovim izborima HDZ BiH prvi je put imao decentraliziranu kampanju, što znači da je sva organizacija i provedba izbornih aktivnosti bila na općinskim organizacijama. Novi je to pristup u organiziranju kampanje u BiH, pa tako i središnjoj Bosni. Mi smo pokušali sve da postignemo dogovor s našim partnerima, strankama HNS-a. Do njega nije došlo i to je rezultiralo ovakvim izbornim rezultatima. Da je bilo volje naših partnera, prije svega HDZ-a 1990., koji je naš strateški partner na svim razinama vlasti, uvjerena sam da bi izbjegli gubitak načelničkih pozicija i u, konkretno, ove dvije općine.
■ Je li bilo bolje ići s centraliziranom kampanjom?
Bilo je važno da HDZ BiH kao daleko najbolje organizirana hrvatska stranka u BiH pokaže da je moguće voditi i decentraliziranu kampanju. Ovakav vid kampanje podrazumijeva odgovornost na lokalnoj razini. Vjerujem da ćemo na budućim izborima raditi kombinaciju centralizirane i decentralizirane kampanje.
■ Predsjedništvo HDZ-a BiH na nedavnoj je sjednici u Kiseljaku, zbog loših izbornih rezultata, odlučilo raspustiti OO u Vitezu i Kreševu. Jesu li imenovani povjerenici koji će raditi na ponovnom formiranju općinskih organizacija stranke u ove dvije općine?
Prije sjednice Predsjedništva stranke na kojoj su donesene odluke o raspuštanju općinskih organizacija u Vitezu i Kreševu, mi smo o ovom pitanju raspravljali na sjednici ŽO HDZ-a BiH. Raspuštanje je bio moralni čin dvije spomenute organizacije, a ovih smo dana imenovali i povjerenike za ove dvije općine koji će vrlo brzo imenovati svoja povjerenstva. U Vitezu je to Tomislav Matić Bošnjak, a u Kreševu Nikica Tomić. Cilj nam je da ovim raspuštanjem, ali i sljedećim koracima i mjerama koje planiramo poduzeti, da HDZ BiH izađe još jača.
■ Koji su to još koraci koje planirate poduzeti kada su u pitanju izborni rezultati?
U idućih ćemo 15 dana obići sve općinske organizacije, vidjeti koji su to problemi koji su doveli do ovakvih izbornih rezultata, prije svega do gubitka načelničkih pozicija, a sve u cilju poboljšanja rada HDZ-a BiH u SBŽ-u. Razgovarat ćemo i o dogovorima oko konstituiranja općinskih vijeća i funkcioniranja istih.
■ Kad se analiziraju izbori u SBŽ-u, s aspekta pozicije hrvatskog naroda, nezaobilazna je teza da se moglo više da je postignut dogovor na razini stranaka s hrvatskim predznakom, odnosno stranaka okupljenih oko HNS-a, a najprije dogovor između dva HDZ-a. Upravo je Vas predsjednica ŽO HDZ 1990. Slavica Josipović javno prozvala zbog nepostizanja dogovora između dva HDZ-a. Koliko ima istine u njezinim optužbama, osjećate li krivnju što je dogovor s HDZ-om 1990. konkretno, izostao?
Mi u ŽO HDZ BiH smo već reagirali na ovakve optužbe. Rekli smo da više nećemo komentirati takve optužbe. Moram, međutim, pojasniti da ono što smo mi bili spremni ponuditi našim strateškim partnerima, prije svega HDZ-u 1990., je: zajednički nastup, sufinanciranje kampanje, zajedničku edukaciju, u pojedinim sredinama i zajedničke liste, recimo u Jajcu smo bili spremni ići s dvije zajedničke liste, s jednom kojom bi dominirali kandidati HDZ BiH, na drugoj HDZ 1990. Sve što smo nudili bilo je temeljeno na principima realnog odnosa snaga na terenu. HDZ 1990. je imao prevelike zahtjeve na koji naši općinski odbori nisu mogli pristati, na moje, ponavljam još jednom, veliko žaljenje. Tako smo imali situaciju da je HDZ 1990. u većini sb. općina imao svoje kandidate, a tamo gdje nije, podržavali su neovisne kandidate, čak i bošnjačkih stranaka što je za hrvatski narod, pokazalo se na izborima, bilo pogubno.
■ Usprkos svemu, ovih ste dana s HDZ-om 1990. sjeli za pregovarački stol. Koji su najvažniji zaključci sastanka i je li i ovaj sastanak uvod u moguće ujedinjenje dva HDZ-a?
Istina, ovih smo se dana, prvi put nakon izbora sastali s čelnicima HDZ-a 1990. i pokušali razgovarati o uzrocima i posljedicama nepostizanja dogovora u SBŽ-u. Dogovor nikakav nismo postigli, željeli smo razgovarati „hladne glave“ i započeti procese pregovaranja i dogovora o zajedničkim nastupima i minimumu nacionalnih interesa ispod kojeg nećemo ići. Ujedinjenje dva HDZ nije bilo tema stranačkih tijela niti postoje naputci središnjice za djelovanje u tom pravcu. Suradnja dvije stranke postoji i nastavlja se.
■ Još bi se kratko vratila na rezultate lokalnih izbora u SBŽ-u. Naime, kritičari HDZ-a BiH i politike ove stranke, nakon objave izbornih rezultata, iznijeli su razmišljanje kako su ovakvi rezultati zapravo dio strategije stranke i njezinog predsjednika dr. Dragana Čovića po kojoj HDZ BiH u predstojećim promjenama Ustava BiH „diže ruke“ od SBŽ-a i ide u pregovore o preustroju u kojima za Hrvate središnje Bosne, u eventualnoj hrvatskoj federalnoj jedinici, neće biti mjesta. Koliko, po Vama, ima istine u ovakvim komentarima?
To nije prvi put da se plasiraju ovakve insinuacije na račun stranke i predsjednika dr. Čovića koje apsolutno ne stoje. One koji ih plasiraju, podsjetila bih da je predsjednik stranke većinu kampanje proveo u središnjoj Bosni, obišao skoro svako mjesto, jednom najmanje, dok je u zapadnoj Hercegovini bio samo jednom, u Grudama. Da je digao ruke od središnje Bosne zašto bi to radio? Ponavljam, središnja Bosna je ključ HDZ-a BiH, skoro trećina ukupnih glasova za HDZ BiH dolazi iz središnje Bosne, optužbe da je HDZ BiH digao ruke od središnje Bosne zlonamjerne su insinuacije bez ikakvog osnova. Ipak smo mi najjača hrvatska stranka u BiH i mnogima kao takvim smetamo i žele nas oslabiti. Čine to i bošnjačke i srpske, ali i neke manje hrvatske stranke koje na temeljima slabljenja HDZ BiH žele graditi svoj politički prostor. Na žalost, to čine i neki krugovi iz vjerskih i kulturnih institucija. Samo ću još dodati i sljedeće: decentralizirana kampanja koju neki krive za gubitak načelničkih pozicija u SBŽ-u provodila se i u Hercegovini, odnosno na razini cijele BiH, pa ni na takav način se ne može optuživati HDZ BiH da je digao ruke od SBŽ.
■ Na koji način HDZ BiH pokazuje da su i srednjobosanski Hrvati snaga na koju ova stranka računa, pa i u pregovorima oko ustavnih promjena?
HDZ BiH ima niz dužnosnika koji obavljaju visoke dužnosti u stranci, zamjenika predsjednika HDZ BiH g. Nikolu Lovrinovića, dopredsjednika g. Marinka Čavaru i tri člana Predsjedništva iz središnje Bosne, koji aktivno sudjeluju u kreiranju političkih stavova stranke, pa tako i oko promjena Ustava, ali i svih drugih važnih pitanja.
■ Kakav je stav HDZ-a BiH kada je u pitanju preustroj Travnika? Nekako se stječe dojam da HDZ BiH premalo inzistira na preustroju Travnika po istim načelima kao i u Mostaru. Jesu li Mostar i Travnik podjednako važni za HDZ BiH?
Naravno da jesu. HDZ BiH uvijek nudi rješenja za cijeli prostor BiH jer želimo osigurati kolektivna i individualna prava na cijelom prostoru države. Mi smo se više puta pozivali na Washingtonski sporazum po kojemu se Mostar i Travnik moraju urediti na isti način, to je pitanje bilo riješeno i u Ustavu Federacije, sve dok jedan od visokih predstavnika to nije izbrisao, ali to mediji ne objavljuju. U dva dana smo imenovali vlade i SBŽ-a i HNŽ-a. Ono što mi želimo jest ili da Travnik bude kao i Mostar, ili da Mostar bude kao i sve ostale općine, odnosno gradovi u BiH. Mostar, stalno to ponavljamo, nije grad slučaj. Po svemu, to je više Travnik. Sarajevo je recimo posebna tema Daytonskog sporazuma, ali o tomu više nitko ne razgovara, a itekako bi se o ovoj temi imalo što reći.
■ Koliko su Hrvati SBŽ-a zaista snaga u brojčanom, a samim time i političkom smislu? Bojite li se popisa stanovništva koji je planiran za iduću godinu, odnosno onoga što će on pokazati kad su u pitanju Hrvati središnje Bosne?
Hrvati središnje Bosne kao dio cjelokupnog hrvatskog naroda u BiH su vrlo važan čimbenik, mi smo konstitutivni i ovdje u središnjoj Bosni. Vjerujem da će popis pokazati da nas u središnjoj Bosni nema tako malo kao što to neki misle. Neki će možda biti veoma iznenađeni koliko je njih manje nego što misle i prikazuju. Ukratko, mi se popisa ne plašimo.
■ Ipak, je li se moglo uraditi više kako bi se trend iseljavanja Hrvata iz SBŽ-a zaustavio, što se trenutačno radi na ovom planu?
Mi kroz Sabor i Vladu pokušavamo stvoriti ekonomski ambijent kako bi zadržali, prije svega, mlade u BiH. Na tomu se posebno intenzivno radi u posljednjih godinu dana, usprkos ekonomskoj krizi i činjenici da su naši kadrovi na čelu ministarstava koja okupljaju ljudske resurse, zdravstvo, školstvo, pravda i uprava. Sva naša zalaganja u županijskim institucijama vlasti idu ka racionalizaciji i razvoju povoljnog ekonomskog okruženja. Želja nam je već u idućoj godini pokrenuti najmanje dva investicijska ciklusa, i nadamo se da ćemo za to imati potporu svih. Žao nam je što i naši partneri u Vladi to često ne vide na isti način.
■ Što konkretno radi Vlada SBŽ-a, Sabor i druge županijske institucije vlasti u kojima, sukladno izbornim rezultatima općih izbora iz 2010. godine, sudjeluju i dužnosnici HDZ-a BiH?
Mi smo skoro godinu dana pokušavali doći u situaciju da kao apsolutni pobjednik općih izbora, uđemo u vlast, to smo zahvaljujući odluci OHR-a, ali i mukotrpnim pregovorima, kako našeg predsjednika dr. Čovića, tako i županijskog stranačkog vodstva uspjeli i naša četverostranačka Vlada solidno funkcionira. Pokušamo raditi na već pobrojanim ciljevima. Uz njih, želimo znati tko su sedam tisuća zaposlenih koje imamo u županijskim institucijama vlasti, želimo uvesti ISO standarde u upravljanju ljudskim resursima, počeli smo raditi intenzivno na odnosima s javnošću, radimo na uštedama i usmjeravanju novca u gospodarstvo.
■ Je li se političko stanje u SBŽ-u povratkom dva HDZ-a u vlast stabiliziralo i na koji način?
Godinu dana strašnih frustracija za nas Hrvate u središnjoj Bosni zbog nemogućnosti legalnog i legitimnog formiranja vlasti, a pogotovo već dvije godine u FBiH, utjecala je negativno i na naše biračko tijelo. Osjećaj beznađa i straha u središnjoj Bosni vjerujem da je zaustavljen jer u donošenju odluka sudjeluju izabrani i legitimni predstavnici naroda, izborni pobjednici. Nadam se da će uskoro i u FBiH doći do promjena, što će tek onda značiti stabilizaciju.
■ Ma koliko stanje bilo politički stabilno, činjenica je da u proračunu SBŽ-a manjka novca, proračun se ne puni planiranom dinamikom zbog čega će se do kraja godine, vjerojatno ići i u drugi rebalans. Očekujete li socijalne nemire, štrajkove zaposlenih u školstvu, zdravstvu, tijelima uprave, policiji i pravosuđu?
Mi smo svjesno, zbog nama strateški važnog ministarstva obrazovanja, bili prisiljeni odustati od „razvojnih i poticajnih “ministarstava, prilikom ulaska u vlast. Mi smo prva županija koja je izjednačila plaće policijskih službenika, donijela Zakon o plaćama zaposlenih u tijelima uprave, pregovaralo se sa Sindikatima obrazovanja i postignuti su dogovori. Mi smo jedina županija u kojoj se štrajkalo zbog nedovoljnog povećanja plaća, po nekima, dok se u drugim županijama uglavnom štrajka zbog smanjenja ili kašnjenja plaća. Istina je da se proračun katastrofalno loše puni što je posljedica ekonomske krize, ali i krajnje diskriminirajućeg Zakona o pripadnosti prihoda. Ja bih ovom prigodom pozvala korisnike Proračuna da imaju razumijevanja i pogledaju kako je onima koji rade u realnom sektoru. Novim rebalansom nastojat ćemo doći do realnih i svima prihvatljivih rješenja kako bi izbjegli smanjenje plaća proračunskim korisnicima. Također, ovdje želim i istaknuti i ignorantski i maćehinski odnos Vlade FBiH spram prostora središnje Bosne.
■ SBŽ se godinama optuživalo za postojanje „dvije škole pod jednim krovom“. Općinski sud u Travniku je nedavno presudio da u ovakvim školama nema diskriminacije. Kakav je stav HDZ-a BiH o ovom pitanju?
Ne želim komentirati presudu suda, dok ne postane pravomoćna, iako sam već čitala komentare predstavnika međunarodnih organizacija o ovoj presudi. Ponovit ću samo ono što mi govorimo godinama, a to je da tamo gdje postoji pravo, ne postoji segregacija. Pravo na obrazovanje na materinskom jeziku jamči nam Europska konvencija o pravima djeteta, mi ovakve škole imamo u sredinama gdje se dogodio povratak i one su dobar primjer kako djeci osigurati pravo školovanja po izboru roditelja. Žao mi je što međunarodni čimbenici, pogotovo oni koji dolaze iz zemalja kao što je Belgija, to ne vide niti žele vidjeti.
■ Posljednjih skoro dva mjeseca dvjestotinjak mještana fojničkih naselja, Luke, Gojevići, Bakovići prosvjeduje protiv granje mini hidro centrale na rijeci Željeznici. Ovih dana sličan bi se scenarij mogao ponoviti i u kiseljačkom naselju Gromiljak gdje su se mještani digli protiv gradnje asfaltne baze. U oba slučaja okolinsku je dozvolu izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. No, tamo gdje odlučuje Vlada SBŽ, hoće li hrvatski ministri u Vladi SBŽ zauzeti jasan stav oko koncesija i drugih projekata u smislu da one ne mogu biti izdavane bez suglasnosti mještana kako bi se ubuduće izbjegle ovakve mućne situacije koje svakog trenutka mogu eskalirati, pa i u sukob na nacionalnoj osnovi?
Mi smo poduzeli sve što je bilo u našoj moći da zaustavimo gradnju centrale u Fojnici. Ono na čemu insistiraju dužnosnici HDZ BiH je zakonitost procedura izdavanja dozvola. To nam je jedina garancija za izbjegavanje ovakvih situacija. Naši dužnosnici u Vladi SBŽ neće dići ruku za koncesije i dozvole u mjestima gdje postoji protivljenje mještana i gdje postoji opasnost po okoliš. Ovo što se događa u Lukama i Gromiljaku samo govori kako funkcionira Vlada FBiH i kako rade ljudi koji su nelegalno i nezakonito ušli u vlast, oni su se tako nastavili i ponašati. Naprosto ne mogu vjerovati da je federalna ministrica dala dozvolu za asfaltnu bazu u središtu naseljenog mjesta, bez kvalitetne javne rasprave, unatoč peticiji građana, protivno prostornom i ubranističkom planu općine te volji mještana najljepšeg kiseljačkog naselja i što je još veći apsurd usred koncesionog polja mineralne vode po čemu je Kiseljak i dobio ime. To je nedopustivo i nadam se što skorijem preispitivanju i poništavanju okolišne dozvole.
■ Još jedan vrlo osjetljiv slučaj, otimanje stana udovici u ratu odvedenog Mihovila Strujića, Dijani Strujić, na neki način testira prava Hrvata u SBŽ-u. Kako po Vama riješiti ovaj slučaj?
Vladavina prava i pravna država za sve, jedina može riješiti ovakve slučajeve. Svaki pojedinac mora biti zaštićen, a to je u BiH zasad izgleda nemoguće, i to se ponajbolje vidi na primjeru Bugojna. U ovom konkretno slučaju smatram da je zakazao MUP koji je morao odmah deložirati osobu koja je upala u privatan posjed.
■ Kako gledate na reviziju braniteljske populacije koju provodi Zukan Helez s kojim često pregovorate oko funkcioniranja vlasti u SBŽ-u? Koliko revizija utječe na Vaše pregovore s Helezom?
Želimo reviziju branitelja vratiti u zakonske okvire. To je jedino za nas prihvatljivo. Osobno, nemam problem sa Zukanom Helezom, s njim pregovaram kao predsjednikom ŽO SDP-a, i do sada je naša suradnja bila više nego korektna i nadam se da će takva i ostati, ali teme vezane uz branitelje i vraćanje revizije u zakonske okvire ne vidimo na isti način, i to uvelike opterećuje naše odnose.
■ Budući da ste Vi i članica Predsjedništva HDZ-a BiH, kako gledate na aktualne procese oko reformi vlasti u BiH? Gdje je tu SBŽ?
SBŽ je dio paketa i aktivno sudjelujemo u pregovorima. Dogovor je da sve parlamentarne većine na svim razinama vlasti budu iste. SBŽ i HNŽ ostaju zadnji kad je u pitanju preustroj vlasti. Nadam se nakon skore rekonstrukcije Vlade FBiH jer je ovakvo stanje u BiH složeno i u stalnoj smo stagnaciji.
■ Kakvu BiH vidite u budućnosti, na koji način uređenu i s kakvim položajem Hrvata u središnjoj Bosni? Može li središnja Bosna i na koji način bio dio neke buduće federalne jedinice s hrvatskom većinom?
HDZ BiH godinama ima svoju viziju rješenja hrvatskog pitanja u BiH. Mislim da je vrijeme nametanja rješenja iza nas, ona se moraju naći ovdje u BiH, u tom se kontekstu vode intenzivni razgovori na razini predsjednika stranaka. Učinit ćemo sve da Bosna i Hercegovina postane istinska pravna država sa zajamčenim individualnim i kolektivnim pravima, država jednakopravnih naroda u kojoj će Hrvati uistinu biti jednakopravni s druga dva naroda, u kojoj više nikada nitko Hrvatima neće birati predstavnike. Želimo Bosnu i Hercegovinu s tri razine vlasti i četiri federalne jedinice s diskonuitetom teritorija. Središnja Bosna bila je i ostaje strateški važno mjesto za HDZ BiH, središnja Bosna je duša Bosne i Hercegovine!
| VLM | HB.org |
wpDiscuz