Ponekad, kad Nijemci počnu govoriti da nas žele hitno u EU, Balkan bi trebao instinktivno podići obrve i prisjetiti se povijesti. Jer, svaki put kad su se Nijemci jako pitali u Europi, ovdje se završavalo u krvi, povijesnim potresima i geopolitičkim eksperimentima s nama kao laboratorijskim miševima.
Povijesni presjek – kad Njemačka odlučuje, Balkan strada
1. Austro-Ugarska i aneksija Bosne i Hercegovine (1908.)
Pod njemačkim utjecajem, Austro-Ugarska odlučuje formalno anektirati BiH. Rezultat? Diplomatska kriza koja je utrla put Prvom svjetskom ratu. Iako je Balkan i tada bio “u procesu europske integracije”, to je značilo samo jačanje interesa velikih sila, a ne boljitak za nas.
2. Prvi svjetski rat (1914.-1918.)
Kada je Njemačka odlučila podržati Austro-Ugarsku nakon atentata u Sarajevu, Europa je eksplodirala. Balkan, naravno, postaje poprište ratnog kaosa. Nakon rata, geopolitički eksperimenti na Balkanu rezultiraju stvaranjem Kraljevine SHS – države toliko stabilne da će se raspasti u krvoproliću manje od tri desetljeća kasnije.
3. Drugi svjetski rat (1939.-1945.)
Hitlerov Drang nach Osten proširio se i na Balkan, gdje su Nijemci instalirali marionetske režime, poticali etničke sukobe i ostavili iza sebe stotine tisuća mrtvih. Ustaška NDH, četnički pokreti i partizanski otpor – sve su to posljedice njemačkih kalkulacija o “novom poretku” u Europi.
4. Raspad Jugoslavije (1990.-1995.)
Njemačka, predvođena kancelarom Helmutom Kohlom, bila je prva država koja je priznala neovisnost Slovenije i Hrvatske. Tadašnji europski saveznici upozoravali su da će to izazvati krvavi rat – i bili su u pravu. Nijemci su ponovno igrali svoju igru, ostavivši Balkan da se “snalazi” u ratovima koji će uslijediti.
5. Dayton i EU integracije (1995.-danas)
Njemački utjecaj u Europi donio je Balkanu politički okvir koji je službeno stabilizirao regiju, ali zapravo cementirao podjele. Svaki razgovor o EU integracijama uključivao je stotine uvjeta i gotovo nikakvu stvarnu podršku. U BiH, Hrvati se već godinama bore za političku jednakost, dok Nijemci pričaju o “europskim vrijednostima” i gledaju u drugu stranu.
Zašto Nijemci žele Balkan u EU – sada?
Olaf Scholz i SPD sada iznenada govore o “što bržem članstvu zemalja zapadnog Balkana u EU”. Ali zašto? Možda zbog rastućeg ruskog i kineskog utjecaja u regiji. Možda zbog pokušaja da umire vlastite birače kojima migracije s Balkana nisu po volji. Ili možda zbog novih geopolitičkih planova u kojima će Balkan opet biti potrošna roba.
Njemački političari, uključujući Scholza, već su pokazali da im nije problem gurati političke odluke koje idu na štetu Hrvata u BiH, a sve pod izlikom “stabilnosti” i “napretka”. Ako uđu u još jednu političku ofenzivu za “približavanje Balkana Europi”, treba dobro razmisliti tko će profitirati – mi sigurno nećemo.
Što smo naučili iz povijesti?
Svaki put kad Njemačka počne postavljati pravila, Balkan plati cijenu. Nijemci možda znaju voditi industriju i ekonomiju, ali Balkan im je uvijek bio samo igračka za postizanje vlastitih geopolitičkih ciljeva. Možda nas žele u EU, ali pitanje je pod kojim uvjetima i s kojim posljedicama.
Dakle, prije nego što povjerujemo u njihove riječi o “brzom putu ka Europi”, sjetimo se kako je to završavalo svaki put kad su se Nijemci “jako pitali” u našem dijelu svijeta.
wpDiscuz
