Predloženim zakonskim izmjenama profitirat će općine koje na svom području imaju hidroakumulacijske energetske objekte, poput Livna i Tomislavgrada.
U slučaju Tomislavgrada, po riječima općinskog načelnika Ivana Buntića, općinski proračun mogao bi dobiti dodatna tri milijuna maraka.
– Do sada smo od naknada za korištenje voda iz Buškog jezera dobivali u prosjeku dva milijuna maraka godišnje, s tim da bi u hidrološki lošim godinama naknada znala pasti i na samo 800.000 maraka – izjavio je načelnik Buntić za Fenu.
On podsjeća da je općina Tomislavgrad po površini jedna od najvećih u Bosni i Hercegovini zbog čega općinska vlast izdvaja značajna sredstva za održavanje vodovodne, cestovne i druge infrastrukture.
– S dodatnih tri milijuna maraka u općinskom proračunu moglo bismo ozbiljno razmišljati o snažnoj demografskoj i gospodarskoj politici, uz početak i završetak još par velikih energetskih projekata koji se rade u našoj općini ili će uskoro započeti – poručio je općinski načelnik.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata u FBiH u parlamentarnu proceduru uputili su zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Petar Galić i Ante Baković.
Prijedlog je prošao Zastupnički dom, a sada slijedi Dom naroda FBiH.
– Dopunom Zakona regulira se plaćanje naknade za hidroakumulacijom potopljenu površinu, što do sada nije bio slučaj. Do sada se naknada obračunavala samo po proizvedenom kilovat satu, a budući je Hidroelektrana Orlovac, koja koristi vodu iz Buškog jezera, vršna hidroelektrana, odnosno radi samo kad postoji potreba za dodatnim količinama električne energije i kada je cijene struje na burzama najviša, Livno i Tomislavgrad nisu dobivale pravičnu naknadu – kazao je u razgovoru za Fenu Galić.
On je podsjetio da je prilikom pravljenja akumulacije Buškog jezera potopljeno 56 četvornih kilometara zemljišta na području Livna i Tomislavgrada, odnosno čitavo obradivo polje.
Izdvajanje HEP-a za Livno i Tomislavgrad, prema važećim zakonskim odredbama, vezalo se isključivo za iskorištenu vodu i količinu proizvedene energije, dok se najbitniji faktor – potopljeno zemljište, uopće nije vrednovao.
– S toga smo se odlučili dopuniti zakon da se vrednuje minimalna naknada od 1.500 maraka po hektaru potopljene površine, a ako proizvodnja premaši tu cifru onda se obračun obavlja po proizvodnji. To je nekakva garancija svim lokalnim zajednicama, a ne samo za Buško jezero – kazao je Galić.
Nikako mi nije jasno ovo sa ovim jezerom.Jeli ono pripada HEPu ili Tomislavu i Livnu a HEP ga koristi pod nekim ugovorom?Čudno jee Da Rama ima višestruko veću korist od manjeg jezera neg je ovo.Pročitah da se razmišlja o probijanju tunela prema Ramskom jezeru tako da bi se ova voda koristila priko više elektrana i vjerovatno umanjile eventualne posljedice od Gornjih Horizonata.Davno sam čuo da se razmišljalo o probijanju tunela od Buškog prema Tomislav polju i niže prema Posušju i dojnjoj Hercegovini što me fasciniralo .Tim bi potezom mogli navodnjavat cijelu Zapadnu Hercegovinu i Imotsku Krajinu.