Published On: Pon, ruj 3rd, 2012

OKRUPNJAVANJE FEDERACIJE: Glatko rješenje koje će teško proći

Amerikanci su nakon gotovo dva desetljeća odlučili revidiraju Washingtonski mirovni sporazum iz 1994. godine kojim je formirana Federacija BiH. Washington je, naime, konačno shvatio da problem u BiH ne predstavlja Dejtonski, već dogovor iz rata  Hrvata HercegBosne i Bošnjaka i da FBiH ovakva kakva je sad ne  funkcionira nego proizvodi permanentnu političku krizu..U zapadnim veleposlanstvima zamišljeno je da se projekt promjene granica u Federaciji BiH odvija u tri faze i trebao bi biti proveden tijekom naredne godine. Prema njihovim zamislima, osnovni cilj je osigurati ne samo jeftiniju država jer financiranje sadašnjih 10 županija i 160 ministarstava ne mogu podnijeti ni mnogo razvijenije države, a kamoli jedan entitet nego i uspostaviti politički okvir koji će jamčiti političku stabilnost zemlje.

Ono što je ključno iz dosadašnjih priopćenja jeste sljedeća rečenica “Ideja je i da se Hrvatima daju određena ovlaštenja koja će im dati osjećaj “jednakopravnosti” s Bošnjacima”

Američka diplomacija time javno po prvi put priznaje da su Hrvati u FBIH potpuno politički neravnopravni iako je u izvornom Washingtonu kroz paritete i podjelu vlasti na svim razinama jasno ucrtana institucionalna ravnopravnost. Koja se odmah nakon Washingtona konstantno uništavala . Nerijetko i pod američkom palicom.

Druga rečenica koja bi trebala zabrinuti je sljedeća: “Ali na način da se Bošnjacima ostavi osjećaj premoći”. Po kojem zakonu i s kojim pravom Bošnjacima u Federaciji pripada premoć? Treba li ta premoć biti i institucionalizirana?

Novi projekt Washingtona u BiH na prvi pogled čini se nemogućom misijom, ali zapadne diplomate navodno uvjeravaju da su obavljeni razgovori s političkim strankama, čime je završena prva faza projekta. Stranke pak o tome još ništa ne govore.

U drugoj fazi trebaju uslijediti isticanje načelnih prijedloga i javna rasprava, a na kraju i izravni pregovori između najvažnijih hrvatskih i bošnjačkih stranaka. Što će reći da SAD ovaj put neće ići na nametanje rješenja nego na otvaranje širokog dijaloga, što je u neku ruku ipak pomak u dosadašnjoj američkoj praksi.

– Cijeli proces treba ići u pravcu smanjenja broja kantona sa sadašnjih deset na pet, pa čak i na svega dva ili tri. Pritom vodeće hrvatske stranke smatraju da bi trebalo u diskontinuitetu povezati većinske hrvatske županije, od Posavine do Neuma, što bi dovelo do stvaranja dva, eventualno tri kantona unutar FBiH. S druge strane, bošnjačke stranke su bliže regionalnom povezivanju kantona, npr.. da se Posavski kanton pripoji Tuzlanskom ili Bosansko-podrinjski Sarajevskom – smatraju zapadne diplomate.

Međutim, to ne odgovara predstavnicima Hrvata u BIH, jer bi time Hrvati dominantan utjecaj imali isključivo na prostoru Hercegovine. HDZ-i će sigurno biti protiv takvog rješenja dok se može očekivati ponovno mobiliziranje HSP-a na liniji bošnjačkog političkog fronta. Naime, iako je danas jasno da je HSP bošnjački trojanac unutar hrvatskog političkog korpusa mnogom BH Hrvatu i danas to nije posve razumljivo.

Pored toga, jedno od ključnih pitanja predstavljaju i preciziranje nadležnosti novoformiranih kantona koje može odvede do jačanja njihovih ovlasti, ali i do njihovog razvlašćivanja.

Za očekivati je da će bošnjačke stranke tražiti regionalizaciju Federacije na par multietničkih kantona sa jačom ovlasti federalne Vlade dok će Hrvati inzistirati na uređenju Federacije kao unije dva velekantona sa svojim glavnim gradovima i ostanak jednakih ovlasti na kantonalnoj razini.

Ovo potonje rješenje svakako bi moglo biti i dugoročno rješenje hrvatskog pitanja u Federaciji, kao i konačno zakapanje političke sjekire među Bošnjacima i Hrvatima. Problem manipulacije oko izbornih rezultata bio bi prošlost, naraslo bi povjerenje među federalnim narodima i građanima i otvorio bi se proces daljnje demokratizacije.

No pitanje je vide li bošnjačke elite danas da su državnički interesi odavno postali različiti od usko bošnjačkih?

poskok.info