“U ovom trenutku muškarci, žene i djeca se kupuju se zbog seksa i teških poslova u poljoprivredi, građevini, tekstilnoj industriji. Oni se prisiljavaju na brakove, rade kao posluga u domaćinstvima ili im se vade organi za dalju prodaju. Obično su najranjiviji oni koji postaju žrtve modernog ropstva.”
Ljudi se i danas u Europi prodaju, prisiljavaju na rad, seksualno iskorištavaju, njihovi se organi prodaju. Oko 880 tisuća osoba u EU-u živi u modernom ropstvu. Bruxelles upozorava na izostanak reakcija zemalja članica.
Brojka od 23.632 osobe predstavlja broj službeno identificiranih ili onih za koje se pretpostavlja da su u razdoblju od 2008. i 2010. godine bili žrtve trgovine ljudima u EU. Da je to samo “vrh ledenog brijega” upozorava Međunarodna organizacija rada i procjenjuje da se u Uniji danas 880 tisuća ljudi prisiljava na rad, uključujući i ono na prostituciju.
Službeni podaci govore o pogoršanju situacije samo tijekom posljednjih godina. Broj potvrđenih žrtava trgovine ljudima porastao je za 18 posto dok se broj osuđenih za ovakav zločin smanjuje, piše Deutsche Welle.
“Teško je povjerovati da 2013. godine u slobodnim i demokratskim europskim zemljama ljudi mogu biti lišeni slobode, da se ih se iskorištava, da se njima trguje kao robom i da se tretiraju kao roblje”, upozorava povjerenica za unutarnja pitanja EU-a, Cecilia Malmström. Ona dodaje kako je međutim u pitanju tužna istina.
“U ovom trenutku muškarci, žene i djeca se kupuju se zbog seksa i teških poslova u poljoprivredi, građevini, tekstilnoj industriji. Oni se prisiljavaju na brakove, rade kao posluga u domaćinstvima ili im se vade organi za dalju prodaju. Obično su najranjiviji oni koji postaju žrtve modernog ropstva”, kaže ona.
Žrtava sve više, a optuženih sve manje
Najviše žrtava iz Bugarske i Rumunjske
Usporedno s pogoršanjem ekonomske krize potražnja za prisilnom radnom snagom u EU raste. Od deset identificiranih žrtava sedam su žene, a 15 posto čine djeca. Većina identificiranih “modernih robova” u EU dolaze iz samih zemalja članica (61 posto) i to najčešće iz Bugarske i Rumunjske.
Izvan Europske unije, najviše je žrtava trgovine ljudima iz Nigerije i Kine, dok u posljednje vrijeme raste broj onih koji dolaze iz Brazila, Rusije i Alžira.
Njima se oduzimaju putovnice, a u najvećem broju slučajeva oni žive zaključani, pod stalnim prijetnjama, a “puštaju se van samo kad moraju ići na posao”.
I dok broj žrtava raste, smanjuju se brojke onih koji su osumnjičeni ili optuženi za trgovinu ljudima.
“U 2008. godini, 1.534 osobe su osuđene zbog trgovine ljudima u EU. Dvije godine zatim, taj broj se smanjio za 200. Usprkos porastu broja žrtava, a smanjenu broja optuženih, samo nekoliko zemalja članica EU primjenjuje jače zakonske mjere s ciljem borbe protiv trgovine ljudima, koji smo svi podržali 2011. godine”, kaže Malmström.
21 milijun robova
Bruxelles upozorava da je 6. travanj bio posljednji rok za primjenu novih zakona s ciljem borbe protiv trgovine ljudima u zemljama članicama. Na nacionalnom nivou zakone su, poslije dve godine od donošenja dogovora, primijenile samo Češka, Finska, Mađarska, Letonija, Poljska i Švedska. Zakonom je predviđeno da svi sudovi širom Europe ovakva kriminalna djela tretiraju podjednako oštro, da se žrtvama osigura bolja zaštita, kao i bolja suradnja zemalja članica u spriječavanju i istragama.
Europska komisija sada upozorava svoje članice da se neće libiti “neophodnih mjera”, kako bi se europske odrednice protiv trgovine ljudima primijenila na nacionalnim razinama. Na svjetskoj razini procjenjuje se da su 2012. godine skoro 21 milijun osoba, od kojih 5,5 milijuna djece, bili žrtve trgovine, prisilnog rada i seksualnog iskorištavanja.