“Ne mislim da se nalazimo u ustavnoj krizi, ali mislim da ju ustavotvorac nije mogao predvidjeti, a to je to da aktualni predsjednik, dok je još uvijek predsjednik, raspisuje parlamentarne izbore za koje zna da će na njima nastupiti. Tu dolazimo do stvarnog problema. Ako predsjednik povrijedi Ustav, treba pokrenuti opoziv, a opoziv predsjednika potvrđuje sabor koji je sad raspušten.

Ova situacija je više ustavni kupus nego ustavna kriza. Ako bi i novi saziv sabora uputio opoziv predsjednika Ustavnom sudu, oni neće imati 80 posto članova. Novi saziv sabora bi prvo trebao napuniti Ustavni sud sucima. Da bismo se ogriješili o Ustav, mora postojati odredba. Pokušao sam naći onu koja bi u ovom slučaju bila prekršaj”, rekao je Hrdalo. On navodi da bi ustavno nehigijenski bilo da se predsjednik kandidira bez da da ostavku.

“To je nezamisliva situacija”

“To je nezamisliva situacija, ali kad se gledaju odredbe, njemu se zabranjuje istodobno obnašanje neke druge javne dužnosti. Međutim, njemu nisu oduzeta politička prava. Venecijanska konvencija to radi u samo dva slučaja, kod teškog kaznenog djela i mentalne nesposobnosti. Ustav sud je najavio izjašnjavanje, ali nema moć zabraniti kandidaturu nekome. Oni mogu tek upozoriti na kršenje Ustava, a sami donositi odluke mogu jedino kod poništavanja neke izborne odluke.

Mogu se osporavati pojedinačne odluke, međutim još uvijek nemamo odluku osim odluku jednog čovjeka da se kandidira. To ustavotvorci nisu mogli ni zamisliti. Premijer koji je još uvijek dio izvršne vlasti također ide na parlamentarne izbore koji su dio zakonodavne vlasti. Postavlja se pitanje zašto to ne može predsjednik koji je isto dio izvršne vlasti. Zalažem se za to da se podignu standardi i da se odvoje tri dijela vlasti”, zaključio je odvjetnik Vlaho Hrdalo.