Haški sud 29. studenog izreći će drugostupanjsku, pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i ostali”, odnosno, hercegbosanskoj šestorci nepravomoćno osuđenoj za “udruženi zločinački pothvat” protiv bosanskih Muslimana u BiH i sudjelovanje Republike Hrvatske u međunarodnom oružanom sukobu u BiH.
Nika Pinter, odvjetnica Slobodana Praljka, nekadašnjeg načelnika glavnog stožera HVO-a, povodom izricanja drugostupanjske presude hercegbosanskoj šestorci, za Dnevnik.ba, izjavila je kako je jedini zadovoljavajući scenarij presuda temeljena na činjenicama koje su utvrđene dokazima.
Pinter napominje kako presuda hercegbosanskoj šestorci nije lista želja.
“Uopće ne razmišljam o zadovoljavanju bošnjačkih žrtava niti zadovoljavanju Hrvata u BiH. Jedini zadovoljavajući scenarij je presuda temeljena na činjenicama koje su utvrđene dokazima. To je jedino što može i treba zadovoljiti i žrtve Bošnjaka, veliki broj žrtava Hrvata i žrtve Srba. Istinske žrtve traže da krivci za smrt i patnje odgovaraju. Presuda nije lista želja”, izjavila je Pinter.
Hercegbosansku šestorku Haaško tužiteljstvo tereti za progon muslimanskog stanovništva s teritorija Hrvatske Republike Herceg – Bosne u okviru zajedničkog kriminalnog plana, odnosno, udruženog zločinačkog pothvata. Haško tužiteljstvo osnivanje Herceg-Bosne smatra nelegitimnim, HVO tretira kao ‘paravojsku’ koja je bila potpomognuta službenim Zagrebom, odnosno, Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom s ciljem da se prostore Hrvatske Republike Herceg- Bosne pripoji Republici Hrvatskoj koja je, prema Haškom tužiteljstvu, nastojala ostvariti teritorij nekadašnje Banovine. Republika Hrvatska u ovom postupku optužena je i za sudjelovanje u međunarodnom oružanom sukobu, odnosno, agresiju na teritorij BiH.
Međutim, glavni haaški sudac u predmetu “Prlić i ostali”, Jean Claude Antonetti, u izdvojenom mišljenju iznio je djelomično suprotno mišljenje. Antonneti smatra kako je HVO ostao dominantan u nekim malim zonama dok je Armija BiH osvajala teritorij, da Republika Hrvatska nije bila agresor u BiH te kako su teze o uspostavi “Banovine” ne stoje jer ona nije nikada bila dio ustavnog korpusa Republike Hrvatske niti Tuđmanov politički cilj.
Pinter o izdvojednom mišljenju glavnog sudca Antonnetija navodi kako je njegov stav formiran na temelju prezentiranih dokaza.
“Izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg sudca Antonettija u kojem elaborira postojanje, odnosno, nepostojanje UZP-a i međunarodnog sukoba je mišljenje formirano na temelju prezentiranih dokaza, ti dokazi nisu mu dali uporište za utvrđivanje postojanja UZP-a i međunarodnog sukoba”, izjavila je Pinter.
Hrvatska javnost u BiH već duže vrijeme upozorava da će, ako Haag presudi udruženi zločinački poduhvat u predmetu Prlić i ostali, političko Sarajevo koje kontrolira bh. pravosuđe, početi s pravosudnim progonom preostalih pripadnika HVO-a.
Pinter, pak, smatra da se to već događa, bez obzira na nadolazeću presudu i njene kvalifikacije.
“Bio presuđen UZP i međunarodni sukob ili ne, progon protiv pripadnika HVO-a će se nastaviti jer su postupci već pokrenuti, a mislim da neće ni stati”, izjavila je Pinter.
Dodala je i kako očekuje postupke za zločine nad Hrvatima u BiH koje su počinili pripadnici Armije BiH.
“S nadom očekujem postupke za zločine koji su počinili odgovorni u Križančevu selu, Buhinim kućama, Stipića livadama,Uzdolu ,Bugojnu, Kaknju, Travniku i svim ostalm područjima na kojma su pripadnici ABIH i njihovi zapovjednici počinili zločine nad Hrvatima. No tu je, po mojoj ocjeni, propust hrvatske strane što se nije angažirala da se pokrenu sudski postupci i u sudskom postupku utvrde odgovorni za ubojstva, masakrirnje osoba, paljenje kuća i skrnjavljenje vjerskih objekata Hrvata”, smatra Pinter.
Podsjetimo, nepravomoćnom prvostupanjskom presudom čelnici Hrvatske Republike Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvorske kazne dok ih 13 godina provedenih u pritvoru čini “optuženicima” s najduljim stažem u povijesti haaških ćelija.
Nijedan od šestorice nije prihvatio nepravomoćnu presudu haaškog suda o „udruženom zločinačkom pothvatu“, no da jesu, većina njih bi već sada bila na slobodi zbog odsluženja dvije trećine dosuđenih kaznih.
Šestoricu bivših dužnosnika Herceg – Bosne, premijera HRHB Jadranka Prlića, ministra obrane HRHB Brunu Stojića, načelnika Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, načelnika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i voditelja Odjela za zatočeničke centre i razmjenu zatočenika Haaško tužiteljstvo tereti da su u okviru „udruženog zločinačkog pothvata“ počinili kaznena djela progona, ubojstva, prisilnog premještanja, zatvaranja i zločine protiv čovječnosti protiv, kako stoji u optužnici, bosanskih Muslimana na području Mostara, Stoca, Ljubuškog, Rame, Čapljine, Uskoplja i Vareša.
Haško tužiteljstvo traži 40 godina za Jadranka Prlića, predsjednika Vlade HRHB, Slobodana Praljka, načelnika Glavnog stožera HVO-a, Brunu Stojića ministra obrane HRHB, Milivoja Petkovića. zamjenika Glavnog stožera HVO-a, Valentina Ćorića, načelnika Vojne policije HVO-a 35 i Berislava Pušića,voditelja Odjela za zatočeničke centre i razmjenu,na 25 godina.
Dnevnik.ba
wpDiscuz