Ovo istraživanje je rađeno na uzorku od 2.606 građana / ki čime je ovo i najveće istraživanje na temu pomirenja u BiH nakon 1995. godine.
Rezultate istraživanja o stavovima građana i građanki spram pomirenja i izgradnje povjerenja u 13 gradova Bosne i Hercegovine, uključujući i Banjaluku predstavljeni su danas javnosti, stručnjacima i predstavnicima različitih skupina.
Ovo znanstveno istraživanje uradio je tim Sveučilišta u Edinburghu i Centar za empirijska istraživanja religije u BiH, te Mreža za izgradnju mira i Helsinški parlament građana Banjaluke.
Ovo istraživanje je rađeno na uzorku od 2.606 građana / ki čime je ovo i najveće istraživanje na temu pomirenja u BiH nakon 1995. godine.
“Rezultati su pokazali da građani / ke u lokalnim zajednicama imaju vrlo interesatna tumačenja i odgovore na temu pomirenja i izgradnje povjerenja, da postoje potencijali za daljnju promociju dijaloga među njima, kako na razini države BiH, tako iu lokalnoj zajednici”, rekli su organizatori događaja .
Davor Marko iz Centra za društvena istraživanja “Analitika” iz Sarajeva dio je istraživačkog tima Sveučilišta u Edinburghu.
“Prošle godine radili smo anketno ispitivanje stavova građana i građanki u 13 lokalnih zajednica BiH i istraživali smo njihove stavove Šapro pomirenja i izgradnje pomirenja. Zapravo bilo smo uho za građane i građanke. Nismo im nametali nikakve koncepcije, poželjne stavove ili ideologije, nego smo samo htjeli da čujemo što oni misle o tome i to je rezultiralo jednom velikom studijom. Nakon toga smo se odlučili testirati te nalaze kroz fokus grupe “, kazao je za BUKU Davor Marko.
On kaže da su tijekom listopada organizirane fokus grupe u svih 13 lokalnih zajednica uz pomoć partnera.
“Interesantno je da, kada se gleda prosjek svih 13 lokalnih zajednica, dvije trećine građana podržava procese pomirenja i pozitivno se izrazilo o ovim procesima. Naravno da postoje varijacije između lokanih zajednica. Na primjer, građani i građanke Banjaluke podržavaju ove procese i to mnogo više od prosjeka, a nešto manje podržavaju u Bijeljini i Srebrenici. Zanimljivo je da kategorije ljudi koji najviše podržavaju ove procese su oni koji su bili izravno uključeni u rat – ratni vojni invalidi, bivši logoraši, vojnici. Oni međusobno već imaju izgrađene odnose i imaju zajedničke incijative “, kaže naš sugovornik.
Davor Marko je istaknuo da ove procese najmanje podržavaju mladi koji su rođeni nakon rata.
“Tražeći uzroke zašto je to tako dobili smo odgovore da su mladi socijalizirani u već podijeljenom društvu u kojem dominiraju politički narativi koji su prilično isključivi prema drugim i drugačijim. Klasični, tradicionalni mediji zagovaraju interese određenih političkih partija, grupa ili etničkih narativa. Zatim dosta utječu obitelj i škola “, kaže on.
Dodaje da je zanimljivo je da je analizirno kojem građani, kao akterima ovih procesa, najviše vjeruju. Zaključak je da vjeruju u ljude koji ne zagovaraju ekskluzivne intrese jedne od tri etničke ili religijske skupine i učitelja koji su vrlo visoko kotirani, au Banjaluci su i žene vrlo visoko pozicionirane.
U ovom kontekstu najmanje vjeruju političarima i religijskim liderima, pogotovo religijskim liderima koji su dominantni u javnom prostoru.
Istraživanjem je potvrđeno da do pomirenja i većeg povjerenja među građanima može doći ukoliko se popravi socio-ekonomska situacija u cijeloj državi. Kad se građani zaposle, ove ih stvari neće zanimati.
wpDiscuz