Na inicijativu veleposlanika Ruske Federacije u Ujedinjenim narodima (UN) Vasilyja Nebenzya je planirana organizacija online sastanka povodom 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, a kojoj su trebali prisustvovati predsjednici vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini koji predstavljaju svoje narode.
Poziv za sudjelovanje je dobio i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji je odbio poziv za sudjelovanje u diskusiji jer je, kako je kazao, poziv trebao biti upućen Predsjedništvu BiH koje je šef države.
Izetbegović je ponovio svoje ustaljene mantre ponovno izmišljajući famozni “četvrti narod”. Ponovno je iskoristio priliku braniti nelegalno Predsjedništvo Bih, u kojem sjede dva bošnjačka člana. Zanimljivo, kroz navodno poštivanja Daytonskog ustava upravo se Izetbegović založio za njegovo kršenje kroz dokidanje ovlasti domovima naroda koji su posljednja brana konstitutivnosti Hrvata u BIH.
“Pogrešan izbor sudionika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama.
Smatram da se radi o namjernim pokušajima iz susjednih država da derogiraju instituciju Predsjedništva BiH, te da značajan dio njegovih predstavničkih i drugih ovlasti prenesu na predsjednike tri političke stranke, što nije u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, kojima je Predsjedništvo BiH koje čine po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat, utemeljeno kao najviši organ državne vlasti koji ima isključivu ustavnu nadležnost međunarodnog predstavljanja BiH.
Zbog toga smatram da, kada institucije UN-a pozivaju predstavnike naroda i građana iz BiH, ne trebaju to raditi kroz asimetričnu i selektivnu formulu, ignorirajući pri tome cjelovitost institucija BiH.
Danas, 25 godina poslije, nepravedna rješenja nisu uklonjena. Vlastima entiteta RS dopušteno je da glorificiraju politiku genocida i etničkog čišćenja, da negiraju presude Haškog tribunala kojeg je uspostavio UN, da slave i nagrađuju pravomoćno presuđene ratne zločince i da po njima daju imena institucijama, kao što je slučaj sa studentskim domom na Palama nazvanom po ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
U entitetu RS gotovo da više nema Hrvata, a Bošnjacima se uskraćuje pravo na bosanski jezik. Zastupljenost Bošnjaka i Hrvata, koji prema posljednjem popisu zajedno čine 16,5 posto stanovništva, u institucijama ovog entiteta je minimalna, svega tri posto .
Ogroman problem u BiH je i uporno svođenje svih građana na “tri naroda”, unatoč činjenici da postoji i “četvrti narod”, odnosno veliki broj građana koji, u kontekstu političkog djelovanja, ne stavljaju na prvo mjesto etnički identitet. To potvrđuje i činjenica da, zbirno, najveći broj zastupnika u Parlamentu BiH imaju političke opcije koje se ne deklariraju kao etničke, ali je njihov utjecaj bitno reduciran kroz dominaciju domova naroda nad zastupničkim domovima.
Ove presude, stare desetljeće, još nisu provedene.
BiH će postati funkcionalna demokracija kada se otklone mogućnosti blokada, koje se kroz zloupotrebu mehanizama etničkog veta neprestano provode na državnoj razini, kao na razini FBiH”, stoji u Izetbegovićevom pismu.