Published On: Ned, stu. 20th, 2016

Od prijestolnice kraljeva do pozornice za napade i provociranje Hrvata


Od prijeratnih 12.500 vjernika u župi Kraljeva Sutjeska, u općini Kakanj, danas ih je jedva 1200, od čega je njih 200-tinjak samaca. S tim podatkom o deset puta manje Hrvata na rodnoj grudi uputili smo se svjedočiti o tome kako zapravo žive i s čime se sve bore ti preostali i u odnosu na neka ranija vremena malobrojni Hrvati u ovom dijelu Bosne, piše Večernji list BiH. Trećinu od tog sadašnjeg broja Hrvata u Kraljevoj Sutjesci čine mještani sela Ćatići koji, eto, mogu biti i ponosni na tu činjenicu da se u nešto većem broju mogu okupljati kako na blagdanima tako i za vrijeme svakodnevnih obveza i poslova. Na drugoj strani, najmanje je Hrvata u selima Bištrani, Ratanj, Slapnica, Pavlovići, Gora, Lukovo Brdo…

Provociranje Hrvata
U svim tim selima je po jedva desetak ili čak manje Hrvata povratnika ili onih koji su imali toliku hrabrost i sreću da su u onim najtežim ratnim vremenima i napadima na svoje selo ostali živjeti na svojim ognjištima. Da stvar bude još i gora, u župi Kraljeva Sutjeska jako je puno hrvatskih sela koja su danas potpuno prazna i porušena i gdje su kuće i drugi objekti već debelo zarasli u korov. U selu Poljani, najvećem selu u župi Kraljeva Sutjeska, nailazimo tek na manju skupinu Hrvata koja je tu došla u obilazak grobova svojih najmilijih i uz sve to posjetiti tek nekoliko hrvatskih povratnika u ovo selo koje je, za ilustraciju pravog stanja, prije rata imalo više od 600 useljenih kuća tj. obitelji. Danas je u tim Poljanima jedva desetak povratnika Hrvata, a dočekali su nas i ispratili prizori porušenih ili devastiranih kuća. “Imam želju vratiti se u svoje Poljane, ali je to nemoguće jer se našim kućama jednostavno ne može prići nikakvim vozilom jer je sve porušeno i sve je zaraslo u korov i šumu. No, to ne umanjuje moju želju da se vratim pa, evo, pokušavam pronaći neku ispravnu kuću u nekom od susjednih sela kako bih bio blizu svojih Poljana i kako bih tu mogao dolaziti i čistiti svoje imanje i tako sve pripremiti za pravi povratak na svoje”, govori nam Jozo Matić dok se iz Poljana spuštamo ka Kraljevoj Sutjesci koja je posljednjih dana, nažalost, ponovno na meti provokatora. Tu se misli na incident kada je poveća skupina provokatora, koja sebe naziva pokretom AntiDayton, nedavno upala u dvorište crkve i Franjevačkog samostana te mahala većim brojem zastava s ljiljanima ispred iznenađenih vjernika Hrvata koji su se okupljali za svetu misu. Ovaj je incident samo ponovno aktivirao pitanje (ne)sigurnosti Hrvata u samoj Kraljevoj Sutjesci, ali i u svim drugim selima ove župe. Krv u žilama i dalje ledi i sama pomisao na zvjersko ubojstvo dvoje invalidnih staraca u selu Ratanj prije tri godine. U svojoj kući na krajnje zvjerski način ubijeni su i izmasakrirani stari i gluhonijemi Nikola Crepulja i Marica Kristić. Napadač i ubojica bio je priznao ubojstvo, ali ga je sud pustio i oslobodio uz objašnjenje da nema dokaza, a što je možda i nezabilježen slučaj u civiliziranom svijetu. Taj još uvijek nekažnjeni zločin nad starim i invalidnim Hrvatima i sva ova posljednja događanja i provociranja samo su uteg oko vrata svakog Hrvata iz Kraljeve Sutjeske koji već tamo živi ili bi se želio vratiti na svoje porušeno prijeratno imanje. “Teško je objasniti što navodi te ljude da dolaze provocirati naše župljane koji samo žele mirno živjeti i umrijeti na svojoj zemlji. Dosta je starih i iznemoglih župljana koji svoje posljednje dane života pokušavaju provesti u svojim kućama.

Druga vremena
No, svjedoci smo većeg broja kako zločina tako i provociranja i napada na Hrvate naše župe koji još uvijek nisu uopće istraženi, a kamoli da su otkriveni i kažnjeni počinitelji i nalogodavci. Unatoč svemu, s našim župljanima idemo dalje i borimo se protiv svih nedaća jer želimo svima pokazati kako je ovo narod koji voli svoje i kako želi samo da mu se osiguraju mir i sloboda kretanja. Nadamo se da to imaju na umu i predstavnici domaćih vlasti, ali i međunarodne zajednice”, govori nam fra Željko Brkić, gvardijan Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci. Istu sudbinu dijele i Hrvati u naseljima od Kraljeve Sutjeske nizvodno uz rijeku Trstionicu i sve do općinskog središta u Kaknju. Na ponos Hrvata ovog kraja, ali i cijele BiH, činjenica je kako su Kraljeva Sutjeska i obližnji stari grad Bobovac bili sjedište bosanskih kraljeva i mjesta gdje je stolovala posljednja bosanska kraljica Katarina. I sam naziv Kraljeva Sutjeska nastao je baš zbog kraljeva koji su tu vladali. No, danas su, nažalost, neka druga vremena, pa je i Kraljeva Sutjeska od prijestolnice bosanskih kraljeva postala pozornica za učestale napade i provociranja na preostale i malobrojne Hrvate kako ove župe tako i cijele općine Kakanj.•
Frano Matić / Večernji list