Američki predsjednik Barack Obama u subotu je u Selmi, na jugu SAD-a, pozdravio hrabrost onih koji su prije 50 godina prosvjedovali za pravo glasa za sve, istaknuvši pritom da marš protiv rasizma “nije gotov”, prenose agencije.
Prvi crni američki predsjednik u povijesti Sjedinjenih Država Barack Obama u subotu u Selmi, saveznoj državi Alabama, sudjeluje u obilježavanju 50. godišnjice prosvjeda boraca za ljudska prava koji je označio obrat u američkoj povijesti, zajamčivši pravo glasa Afroamerikancima u državama na jugu.
“Pedeset godina od Krvave nedjelje, naš marš još nije gotov, ali sve smo bliže”, rekao je Obama u govoru pred mostom Edmund Pettus na kojemu je 7. ožujka 1965. nekoliko stotina prosvjednika, aktivista za građanska prava, tražilo pravo glasa za crnce.
Tog dana oko 600 svečano odjevenih prosvjednika okupilo se kraj spomenutog mosta i krenulo na 80 kilometara dugi maršem od Selme do glavnoga grada Alabame Montgomeryja, željeći ukazati na nepravdu i zatražiti pravo glasa, jer je tada na biračkim popisima bilo samo dva posto crnaca. No i prije nego što su krenuli vojnici naoružani palicama i policija od njih su zatražili da se raziđu. Okupljeni su odbili i počeli moliti, ali ni to se nije svidjelo šerifu Jimu Clarku, kojega opisuju kao brutalnog rasista pa je podređenima naredio da na okupljene puste suzavac i rastjeraju ih palicama, a taj je događaj postao poznat kao Krvava nedjelja.
Ova obljetnica dolazi u trenutku kada je pitanje rasizma u SAD-u ponovo u žiži javnosti, posebice nakon događaja u Fergusonu gdje su krajem prošle godine izbili žestoki sukobi policije sa stanovnicima grada zbog odluke porote da oslobodi policajca Darrena Wilsona koji je ubio afro-američkog tinejdžera Michaela Browna. Obama je u Selmi vlasti u Fergusonu osudio zbog “represivnog i zlostavljačkog” postupanja prema prosvjednicima te optužio policiju i sudske dužnosnike za rasnu pristranost.
“Upravo sada, u 2015., pedeset godina nakon Selme, diljem zemlje na snazi su zakoni koji ljudima otežavaju pravo na glasovanje. I u trenutku dok ovdje govorimo, još više se takvih zakona predlaže”, kazao je Obama.
“U međuvremenu, Zakon o pravu glasa, kulminacija toliko puno krvi, znoja i suza, proizašao iz tolikog žrtvovanja, usprkos bezumnom nasilju, (…) oslabljen je”, istaknuo je Obama koji je, u sukobu republikanaca i demokrata diljem Amerike, krizizirao pokušaje ograničavanja prava glasa.
Velečasni Raphael Warnock, 45-godišnji pastor crkve u Atlanti, koiju je na vrhuncu Pokreta za građanska prava vodio Martin Luther King, izrazio je žaljenje zbog stanja u kojem se taj zakon nalazi.
“Drago mi je ovdje vidjeti cijelu paradu političara, ali nakon dvije godine još uvijek čekamo na ponovnu potvrdu Zakona o pravu glasa. Ne možete slaviti povijesne lekcije iz jednog razdoblja, a danas stajati na pogrešnoj strani povijesti”, kazao je Warnock.
Obama je u svom govoru također kazao da je Marš u Selmi za građanska prava ostao i izvor nadahnuća za milijune ljudi ne samo u SAD-u, već diljem svijeta, od Tunisa do Ukrajine.
Zakon o pravu glasa usvojen je u SAD-u kolovozu 1965.
wpDiscuz