Published On: Wed, Jan 16th, 2013

NOVI VJETAR IZ EU: Budimir nije pogreška samo hrvatskog naroda, nego i naša…

BRUSSEL – Iako je došlo do formiranja nove parlamentarne većine na razini BiH, kriza vlasti se i dalje nastavlja jer je Živko Budimir, predsjednik FBiH, odbio izvršiti rekonstrukciju entitetske vlade, stoji u najnovijem izvješću Europske komisije o zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.
“Vijeće ministara je konačno rekonstruisan u listopadu kada su članovi iz SDA zamijenjeni predstavnicima SBB-a. Ali kriza vlasti se nastavlja jer je tamošnji entitetski predsjednik u prosincu odbio otpustiti članove Vlade FBiH iz SDA, HSP-a i NSRzB-a, iako oni nisu dio nove većine koja je formirana ljetos “, stoji u izvještaju.
Predstavnici HSP-a jučer se nisu javljali na telefon, a Šemsudin Mehmedović, potpredsjednik SDA, smatra da ne stoji ocjena po kojoj su indirektni krivci za krizu u državi predsjednik FBiH Živko Budimir i njegova SDA.
“Krizu je izazvao Zlatko Lagumdžija svojom politikom, odlukama i promjenama partnera. A očito je da je pod pritiskom dva HDZ-a Lagumdžija prouzročio političku krizu iu Federaciji BiH”, ocjenjuje Mehmedović.
U glavnom dijelu izvješća, koji se bavi ekonomijom, istaknuta je zabrinutost pogoršanim ekonomskim parametrima u svim zemljama zapadnog Balkana.
Ipak, za razliku od nekih oporbenih bh.. političara, koji tvrde da je za ekonomsku krizu isključivo kriva loša vlast u zemlji, a ne svjetska ekonomska kriza, analitičari iz Europske komisije misle drugačije i glavne krivce vide u krizi eurozone i elementarnim nepogodama u BiH.
“U svim ovim zemljama (zapadni Balkan) ekonomija je tijekom cijele godine bila pogođena slabom vanjskom potražnjom, najviše u eurozoni, gdje je došlo do smanjene gospodarske aktivnosti, te zbog jake zime i vremenskih nepogoda tijekom ljeta”, ističe se u izvješću. Tek kao treći razlog navedeni su spori rast kreditnih pozajmica i loši uvjeti na tržištu rada.
Kako se ističe u izvješću, tekući deficit najviše je rastao u Srbiji, a odmah nakon nje u BiH, u kojoj iznosi 10,7 posto. Prema europskim kriterijima iz Maastrichta, deficit proračuna ne smije prelaziti tri posto, osim ako se ne radi o kratkoročnom i izvanrednom povećanju.
Kao dobra vijest za BiH, navedeno je da maloprodajne cijene jedino nisu rasle u BiH, te da je došlo do smanjenja inflacije.
“Nakon tridesetomjesečne niske inflacione stope od 1,4 posto, od srpnja do rujna inflacija je skočila na 2,3 posto, zbog povećanja cijena hrane. Međutim, zbog smanjenja troškova prijevoza i stanovanja inflacija je smanjena na 1,9 posto u studenom, odosno na godišnjoj razini 2,2 posto, u odnosu na 3,7 posto u 2011 “, navedeno je u izvještaju Komisije.
Komisija je zabrinuta zbog smanjenja industrijske proizvodnje u BiH, iako je pad ublažen, iu trećem tromjesečju iznosi 3,5 posto u odnosu na 4,1 posto iz drugog kvartala.
“U prvih 11 mjeseci industrijska proizvodnja je pala za 5,3 posto u odnosu na 6,1 posto prije godinu dana. U uslužnom sektoru zabilježen je pad od osam posto”, navedeno je u izvještaju.
Došlo je i do minimalnog smanjenja vanjskog duga od 0,5 posto u trećem kvartalu u odnosu na razdoblje travanj – lipanj, ali je na kraju godine iznosio 26,8 posto u odnosu na 26,1 posto krajem 2011.
Jedna od negativnih tendencija je i dalje negativna unutarnja potražnja, koja je u trećem kvartalu pala za 0,7 posto, ali i zabrinjavajuće visoka službena stopa nezaposlenosti, koja iznosi čak 44,2 posto.
Došlo je do minimalnog porasta plaća od 0,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali Komisija je zabrinuta zbog tendencije usporenog rasta plaća.
Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, slaže se s procjenom Europske komisije o uzrocima problema ekonomije u BiH i regionu.
“Činjenica da elementarne nepogode mogu negativno utjecati na ukupnu ekonomiju su jasan pokazatelj da je poljoprivreda značajno zastupljena”, rekao je Radivojac. On smatra da bi za BiH bilo važno da se opredijeli kakav tip ekonomije želi i da, uz pomoć EU, na tome zasnuje svoj ekonomski razvoj.
Napomene radi, u razvijenim zemljama poljoprivreda čini vrlo mali dio ukupne ekonomije.