Published On: Čet, ruj 6th, 2012

Njemački tisak: Europska središnja banka je tajna vlada

Europska središnja banka svojim utjecajem na financijska tržišta u Europi sve više zauzima prostor namijenjen politici, piše njemački dnevnik Sueddeutsche Zeitung, tvrdeći kako je ECB već sada neka vrsta popratne vlade. Podsjećaju da će Predsjednik ECB-a Mario Draghi 6. rujna na sjednici vijeća ECB-a predočiti koncept za spas eurozone, među kojima bi mogla biti kupnja obveznica za potporu posrnulim gospodarstvima, što bi uzrokovalo smanjenje kamatnih stopa za Italiju i Španjolsku.

 

Europska središnja banka (ECB) svojim utjecajem na financijska tržišta u Europi sve više zauzima prostor namijenjen politici, piše njemački dnevnik Sueddeutsche Zeitung, tvrdeći kako je ECB već sada neka vrsta popratne vlade. Predsjednik ECB-a Mario Draghi ne podnosi sporost političara i želi spasiti eurozonu tiskanjem novca, a njegova moć sve više raste, tvrdi Sueddeutsche.

List podsjeća da će Draghi u četvrtak 6. rujna na sjednici vijeća ECB-a predočiti koncept za spas eurozone, među kojima bi mogla biti kupnja obveznica za potporu posrnulim gospodarstvima, što bi uzrokovalo smanjenje kamatnih stopa za Italiju i Španjolsku. ECB može tiskati novac, što ga dovodi u posebno zanimljiv položaj prema drugim čimbenicima u Europi.

Draghi, Talijan s iskustvom investicijskog bankara, proljetos je zatražio od političara viziju za spas eura. Time je međutim izazvao otpor njemačke središnje banke, čiji mu predstavnici predbacuju da se zahtjevom za stvaranjem bankovne unije umiješao u europsku politiku.

Draghi sjedi za zajedničkim stolom s onima koji odlučuju u Europi, upozorava list, koji tvrdi da je Draghijev cilj ostati na čelu ECB-a i useliti se u novi poslovni toranj te institucije što se gradi u Frankfurtu, kao predvodnik svih 17 članica eurozone.

Stručnjaci upozoravaju da bi ECB mogao prigrabiti ovlasti vlade, čime bi banka mogla donositi političke odluke umjesto da to čine građani preko svojih izabranih predstavnika. U vijeću ECB-a sjedi šest ravnatelja i 17 predsjednika nacionalnih središnjih banaka, podsjeća list, napominjući da nije riječ o izabranim predstavnicima naroda, ali oni unatoč tome odlučuju o poreznom novcu, prenosi Hina.