Njemačke banke pod sve većim su pritiskom zbog omogućavanja bankovnih usluga ekstremističkim organizacijama, što je pokazalo novinarsko istraživanje magazina Report Mainz u suradnji s Deutsche Welleom. Unatoč povezanosti određenih organizacija s radikalnim skupinama, uključujući selefije, neonaciste i ljevičarske ekstremiste, mnoge od njih imaju otvorene bankovne račune u renomiranim bankama, kao što su Volksbank, Sparkasse i Raiffeisenbank.
Istraživanjem je otkriveno da neke od ovih banaka ne poduzimaju adekvatne mjere provjere svojih klijenata. Primjeri uključuju selefijskog propovjednika Neila Bin Radhana, koji je godinama prikupljao donacije preko računa otvorenih u Volksbank Kurpfalz, unatoč tome što se njegovo ime redovito pojavljuje u izvješćima njemačke Službe za zaštitu ustava.
Stručnjaci upozoravaju: Banke trebaju preuzeti odgovornost
Thomas Seidel, stručnjak za financijski kriminal i voditelj inicijative Anti Financial Crime, upozorava da banke moraju pojačati svoje mjere opreza kada je riječ o klijentima povezanim s ekstremizmom. Prema Seidelu, najmanje što se može očekivati je da banke čitaju izvješća sigurnosnih službi i na temelju njih djeluju, što bi uključivalo raskidanje poslovnih odnosa s takvim klijentima.
Ekstremisti u bankarskom sustavu: Primjeri i odgovornost
Analizom izvješća Službe za zaštitu ustava otkriveno je da mnoge ekstremističke organizacije imaju aktivne račune u njemačkim bankama. Primjeri uključuju neonacističku stranku Der III. Weg, Identitetski pokret te tursku nacionalističku organizaciju povezanu sa Sivim vukovima. Banke, pozivajući se na bankarsku diskreciju, nisu dale nikakve komentare o poslovnim odnosima s ovim organizacijama.
Posebna pozicija štedionica Sparkasse
Zanimljivo je da ekstremisti često otvaraju račune u Sparkasse štedionicama. Razlog za to, prema njemačkom savezu štedionica (DSGV), leži u strožim pravnim obavezama koje Sparkasse kao javne kreditne institucije moraju poštovati. Za razliku od privatnih banaka, Sparkasse ne može birati klijente prema njihovom političkom ili ideološkom svjetonazoru te ima obvezu pružiti osnovne bankarske usluge svim rezidentima svog područja.
Peticije i društveni pritisak
Iako privatne banke imaju veću slobodu u odlučivanju s kime će poslovati, mnoge ne koriste tu mogućnost. U Leipzigu je inicijativa “Bake protiv desničara” pokrenula peticiju kojom traže zatvaranje računa lokalne organizacije AfD-a u Volksbanku, no banka je odbila taj zahtjev, navodeći kako AfD ostaje demokratski izabrana stranka.
Ovo pitanje otvara šira pitanja o ulozi banaka u društvenoj odgovornosti i njihovom odnosu prema ekstremizmu, posebno u zemlji poput Njemačke, koja se povijesno suočila s ozbiljnim posljedicama radikalnih ideologija.