Njemačka: Puni radni staž a mizerne mirovine – može li Austrija biti uzor?

U Njemačkoj više od milijun umirovljenika s najmanje 45 godina radnog staža prima mirovine manje od 1200 eura. Za njemačke uvjete to je svota kojom je teško pokriti osnovne troškove života, što otvara pitanje dugoročnog održivog modela mirovinskog sustava.

Zabrinjavajući podaci

Savezna vlada, odgovarajući na upit političarke Sahre Wagenknecht, objavila je kako više od petine umirovljenika u Njemačkoj s punim radnim stažem prima manje od 1200 eura mirovine. Prosječna mirovina nakon 45 godina radnog staža iznosi 1604 eura, s velikim razlikama između zapadne i istočne Njemačke. Na zapadu prosjek iznosi 1663 eura, dok je na istoku 1471 euro.

Međutim, razlike su još izraženije u nižim mirovinama. Primjerice, u Brandenburgu čak 71.000 umirovljenika prima mirovinu ispod 1200 eura, dok ih 212.000 ima viši iznos. U Tiringiji je situacija slična, s 74.000 osoba s niskim mirovinama naspram 189.000 s višima.

Uzroci niskih mirovina

Razlozi ovako niskih primanja dijelom se kriju u strukturi njemačkog mirovinskog sustava.

• Nedovoljno trajanje uplata: Mnogi koji su radili kraće razdoblje (minimalno pet godina uplata) ostvaruju pravo na mirovinu, ali s vrlo niskim iznosima.
• Rodne razlike: Posebno su pogođene žene, zbog dužih stanki u radu, rada na pola radnog vremena i nižih plaća, što značajno smanjuje iznos mirovina.
• Kućni kontekst: Brojne žene imaju niske osobne mirovine, ali dolaze iz kućanstava u kojima su ukupni prihodi visoki zahvaljujući mirovinama supružnika i vlasništvu nad nekretninama.

S druge strane, Savezno ministarstvo rada upozorava da se iznos mirovine ne može gledati izolirano od ukupnog prihoda pojedinca.

Austrija kao uzor?

Prosječna mirovina za dugogodišnje osigurane u Austriji je znatno viša – čak 800 eura iznad njemačkog prosjeka. Sahra Wagenknecht smatra da bi Njemačka trebala slijediti austrijski model.

Austrijski mirovinski sustav osigurava viša primanja zahvaljujući većim doprinosima u mirovinski fond, uključivanju svih zaposlenika u zakonsko mirovinsko osiguranje (uključujući državne službenike), ali i duljoj minimalnoj uplati za ostvarivanje prava na mirovinu (15 godina uplaćivanja).

Međutim, Austrija ima i više porezne stope te značajnije doprinose poslodavaca, što Njemačku čini manje konkurentnom u odnosu na svog južnog susjeda.

Politički skandal ili sustavni problem?

Wagenknecht je izrazila oštro nezadovoljstvo trenutnim stanjem, nazivajući situaciju „političkim skandalom“. Zatražila je reforme prema austrijskom modelu te ograničenje oporezivanja mirovina, što bi pomoglo najugroženijim skupinama.

No, iz Njemačkog mirovinskog osiguranja upozoravaju da usporedbe s Austrijom često ne uzimaju u obzir različite povijesne, ekonomske i demografske faktore. Mirovinski sustavi dviju zemalja imaju bitne razlike, što otežava implementaciju identičnih mjera.

Njemačka se suočava s izazovima modernog doba u osiguravanju dostojanstvene starosti za svoje građane. Pitanje mirovina zasigurno će postati ključno u nadolazećim političkim raspravama. Hoće li Njemačka usvojiti austrijski model ili osmisliti vlastito rješenje, ostaje vidjeti. Jedno je sigurno – sustav koji dopušta 45 godina rada za 1200 eura mora pronaći bolji balans između doprinosa i prava.