Njemačka istražuje dječji doplatak za korisnike u inozemstvu: Hrvatska među zemljama primateljicama

Više od 500 milijuna eura dječjeg doplatka godišnje odlazi iz Njemačke u inozemstvo, a među zemljama primateljicama nalazi se i Hrvatska. Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u prvoj polovici 2024. godine 258,5 milijuna eura prebačeno je iz Njemačke za djecu koja žive u drugim zemljama. No, uz zakonite isplate, pojavljuju se i slučajevi zlouporabe, što je potaknulo njemačke vlasti na opsežne istrage.

Kome pripada dječji doplatak?

Prema njemačkom zakonodavstvu, dječji doplatak pripada:

1. Njemačkim građanima koji plaćaju poreze u Njemačkoj, čak i ako žive u inozemstvu.
2. Stranim radnicima koji rade u Njemačkoj, plaćaju poreze i dolaze iz EU ili zemalja s posebnim sporazumima (npr. Turska, Srbija, Maroko).

Poljska prednjači među zemljama primateljicama, primivši 111 milijuna eura u prvoj polovici 2024., dok je u Hrvatsku prebačeno 11 milijuna eura dječjeg doplatka.

Istrage i nepravilnosti

Nedavna akcija „Weißer Riese“ u Duisburgu otkrila je niz nepravilnosti u prijavama za socijalne naknade. Od 1.414 službeno prijavljenih stanovnika u jednoj stambenoj zgradi, policija je pronašla tek 591 osobu. Ostatak su činili nepostojeći ili lažno prijavljeni korisnici, od kojih su neki primali socijalne naknade poput dječjeg doplatka.

Prijevare s dječjim doplatkom nisu rijetkost. Osobe koje zloupotrebljavaju sustav koriste lažne prijave prebivališta kako bi ostvarile pravo na doplatak za djecu koja možda ne žive u Njemačkoj.

Europske regulative i njemačke frustracije

Njemačka već godinama pokušava prilagoditi isplate dječjeg doplatka stvarnim troškovima života u zemljama primateljicama, no Europski parlament redovito odbija takve prijedloge. Posljednji takav pokušaj odbijen je 2018. godine.

Unatoč frustracijama, njemačka vlada nastavlja provoditi zakonske odredbe prema kojima pravo na dječji doplatak imaju svi koji legalno rade i plaćaju poreze u Njemačkoj, bez obzira na državljanstvo.

Hrvatska u brojkama

Hrvatska se nalazi među manjim primateljicama dječjeg doplatka iz Njemačke, no s 11 milijuna eura u prvoj polovici 2024., jasno je da značajan broj obitelji koristi ovu naknadu. Primaju li svi zakonito doplatak ili su neki slučajevi povezani sa zlouporabama, tek treba utvrditi.

Zaključak: Fokus na transparentnost

Njemačka nastoji smanjiti zlouporabe socijalnih naknada poput dječjeg doplatka kroz strože provjere i akcije poput „Weißer Riese“. No istovremeno, europske regulative osiguravaju prava radnicima koji legalno rade i doprinose njemačkom gospodarstvu, pa se sve aktivnosti moraju provoditi uz poštovanje međunarodnih propisa.

Za obitelji u Hrvatskoj i drugim zemljama, dječji doplatak iz Njemačke predstavlja značajnu pomoć, ali zlouporabe takvog sustava prijete pravima svih korisnika