Više od 16 tona zlatnih poluga, koje su poslije sukcesije imovine SFRJ pripale Srbiji, nestalo je iz jedne švicarske banke, piše Blic.
Gdje se sada nalaze, kako i zašto su otuđene i koliko vrijede spomenute zlatne poluge koje su do trenutka deblokade financija bivše Jugoslavije bile na računu Banke za međunarodno poravnanje u Baselu? Ovim pitanjima će se, kako stvari stoje, još dugo baviti nadležni organi u Srbiji.
“Od 46 tona zlata pohranjenih u Baselu ostala je samo još tona”, kaže guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Brojka koju je iznijela guvernerka Tabaković odnosi se zapravo na količinu zlata koja je pripadala bivšoj SFRJ, dok je Srbiji i Crnoj Gori sukcesijom pripalo 16,8 tona.
Zlato prodano još 2001. i 2002.
U Narodnoj banci Srbije kažu da je srpsko zlato iz Basela prodano između 2001. i 2002. godine, ali ne otkrivaju kome, kako i zašto.
Navode i da je Narodna banka Jugoslavije, nezavisno od zlata iz Basela, u drugoj polovini 2001. godine iz zemlje iznijela oko pet tona zlatnih poluga radi njihove dorade, ali je i to ubrzo prodala na međunarodnom tržištu.
“Svi podaci o kretanju deviznih rezervi Narodne banke, uključujući i zlato, su javni. Ne postoje nikakvi misteriji niti tajne u vezi s time. U doba kada sam bio guverner objavljivali smo svakog mjeseca podatke o kretanju zlatnih rezervi”, rekao je bivši guverner NBJ Mlađan Dinkić.
Na pitanje sjeća li se da su na početku njegova mandata prodane tone zlata, odgovara: “Sjećam se da je kad sam postao guverner Srbija imala oko 360 milijuna američkih dolara u deviznim rezervama, a do kraja mog mandata one su povećane na 3,3 milijarde. Inače, središnje banke prodaju zlato i prebacuju ga u deviznu efektivu, ako je u tom trenutku potrebno osigurati likvidna sredstva i ako postoje potrebe države, privrede i banaka za plaćanje prema inozemstvu”.
Crnoj Gori pripale 1,2 tone zlata
Prema podacima za kraj lipnja 2016. godine, Narodna banka Srbije raspolaže s oko 18,5 tona zlata, što ukupno čini oko 7,5 posto deviznih rezervi. Od toga je jedna tona na računu NBS-a u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu.
To je stanje od 2006. godine, kada je Crnoj Gori “isplaćen” pripadajući dio od 1,2 tone prema Sporazumu o pitanjima sukcesije. Ostatak deviznih rezervi u zlatu čuva se u trezorima NBS-a.