Četvrtak, 18 srpnja, 2024

NITI U SAD SVAKI GLAS NE VRIJEDI ISTO: Istočna obala bi uvijek birala predsjednika da ne postoje elektorski glasovi

Must Read

U vrijeme pregovora Lagumdžija-Čović, Lagumdžijina oporba u Sarajevu napala ga je zbog ponude Čoviću, da se izborni zakon riješi putem elektorskih glasova. Pa su tada “čuvari Bosne” tvrdili kako je to nečuveno da u BIH ne vrijedi svaki glas isto. Iako on i danas ne vrijedi isto. Primjerice glas Hrvata iz Goražda vrijedi točno 100.000 puta više od glasa Hrvata iz ZHŽ-a. U svijetu je prepuno primjera gdje su izborne jedinice uređene tako da elektorskim glasovanjem poštuju volju cijele zemlje, inače bi naseljeniji krajevi nametali svoje favorite.

Način izbora američkog predsjednika opisan je u samom Ustavu SAD-a koji je kreiran kako bi se izbjegla direktna demokracija u komplikovanoj i velikoj državi, tj. kako bi se izbjeglo nadglasavanje i potencijalna vladavina većine nad manjinom.

Prva faza izbora odnosi se na predizbore u 50 saveznih država, glavnom gradu Washingtonu i teritorijama. Predizbori su zapravo unutarstranački izbori u kojima se bira predstavnik partija na konačnim predsjedničkim izborima.

I komplikacije počinju upravo tu.

Prva je razlika u načinu obavljanja predizbora. Pojedine države umjesto klasičnog sistema s glasačkom kutijom sprovode vijećanje gdje se predstavnik partije doslovno bira dogovorom za vrijeme zakazanih sjednica.

Druga komplikacija jeste pravo glasa. Naime, u pojedinim državama u predizborima mogu sudjelovati samo dokazani članovi partije, dok u prekomorskim teritorijama SAD-a građani mogu glasati u predizborima, ali ne i na konačnim predsjedničkim izborima.

Mogući kandidati ispred Demokrtaske partije - Hillary Clinton i Barney Sanders

Mogući kandidati ispred Demokrtaske partije – Hillary Clinton i Barney Sanders

Treća neobičnost su sami glasovi. Naime, kao što smo već spomenuli, SAD nije direktna demokracija. Umjesto da građani glasaju za svoje favorite, njihovi glasovi zapravo idu tzv. stranačkim delegatima koji glasove predaju kandidatima nakon zahtjeva na osnovu rezultata. Također, teoretski, delegati u pojedinim državama mogu ignorirati rezultate i dati svoje glasove kome žele. Broj delegata zavisi od broja stanovnika savezne države. Poslije svih održanih predizbora delegati se okupljaju na partijskim konvencijama gdje  biraju predstavnika, odnosno kandidata za predsjedničke izbore.

Naravno, ukoliko je jedan kandidat ubjedljivo osvojio većinu glasova građana, delegati ne mogu učiniti ništa drugo do prihvatiti njega ili nju kao zvaničnog kandidata. Ali ukoliko na kraju predizbora postoji izjednačena situacija između dva potencijalna kandidata, delegati, a posebno superdelegati (bivši predsjednici i kongresmeni) imaju moć da odluče umjesto građana.

Predsjednički izbori
Kao što je rečeno, građani ne biraju kandidate već to u njihovo ime čini izborni kolegij čijih je 538 članova raspoređeno po saveznim državama. Svaka država dobija tri početka glasa kolegija bez obzira na broj stanovnika, dok ostatak glasova zavisi upravo od toga.

Mogući kandidati ispred Republikanske partije - Donald Trump i Ted Cruz

Mogući kandidati ispred Republikanske partije – Donald Trump i Ted Cruz

Na dan glasovanja, građani ne daju direktan glas predsjedničkom kandidatu nego određuju svojoj saveznoj državi na koji način mora iskoristiti svoj pripadajući broj glasova izbornog kolegija. 48 od 50 država sve svoje glasove kolegija daje kandidatu koji osvoji najviše glasova građana, bez obzira da li je riječ o većini od 99 posto ili 51 posto. Također, ne postoji zakon po kojem je ovo obavezno što izbornom kolegiju daje teoretsko pravo da svoj glas da bilo kome.

Grad Washington tek od 60-ih godina prošlog vijeka sudjelluje u izborima, dok građani u teritorijama SAD-a kao što je Portoriko još uvijek nemaju pravo glasa iako tamo živi više od 4 milijuna stanovnika.

Čudni rezultati
Iako je navedeni proces dovoljno kompliciran kako bi se dalo prostora malverzacijama, u povijesti je zabilježeno samo 87 slučajeva zanemarivanja direktnih glasova građana i to nikada nije utjecalo na konačne rezultate izbora.

Al Gore i George Bush

Al Gore i George Bush

Ipak, povijest će pamtiti 2000. godinu i predsjedničke izbore na kojima je pobjedu odnio George W. Bush nauštrb Ala Gorea. Komplicirani sistem koji je izgrađen da štiti manjinu od većine, te je godine uzrokovao nepravednu pobjedu.

Naime, Iako je Gore osvojio 50.999.897 glasova, a Bush 50.456.002, republikanski kandidat je postao predsjednik jer je osigurao 271 glasova kolegija u odnosu na Gorea koji je osigurao 266. Da stvar bude interesantnija, broj glasova kolegija koji je presudio dodijeljen je na osnovu prevage koja se desila na Floridi, a koja je brojala samo nekoliko stotina glasova.

Zbog izuzetno bliskog broja glasova u sve se uključio Vrhovni sud Floride koji je naredio ponovno brojanje, te Vrhovni sud SAD-a koji je tu odluku stavio van snage i u konačnici presudio u korist Busha.

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Zašto Zelenski odjednom želi Rusiju na sljedećem ‘mirovnom samitu’?

Razumijevanje političkih odluka kijevskog režima može biti prilično izazovno, djelomično zato što se te odluke zapravo donose u Washingtonu....
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -