Politička ubojstva u Njemačkoj obavljali su sadašnji državljani BiH koji se po važećim zakonima ne mogu izručiti
Nakon što je prije nekoliko tjedana na adresu Ministarstva pravosuđa BiH stigao pismeni zahtjev višeg zemaljskog suda u Münchenu u kojem se traži saslušanje bivšeg visokopozicioniranog načelnika druge uprave UDBA-e sa sjedištem u Beogradu i bivšeg šefa Službe državne sigurnosti u Mostaru Ivana Lasića zvanog Gorankić, iz ove pravosudne institucije od vlasti BiH tražit će se novi dokumenti doznaje portal Vecernji.ba.
Osim ubojstva Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983. godine, za koje se terete Josip Perković i Zdravko Mustač, kojima će suđenje u Münchenu trajati do travnja iduće godine, pred njemačkim pravosuđem bi moglo doći do rasvjetljavanja i drugih ubojstava.
Na saveznoj razini u Njemačkoj bi se mogla pokrenuti istraga i suđenje zbog likvidacije 22 ubijena hrvatska politička emigranta koji su na području Savezne Republike Njemačke likvidirani u razdoblju od 1970. do 1989. Među žrtvama i njihovim egzekutorima ima i današnjih državljana BiH koji prema važećem zakonu ne mogu biti izručeni nijednoj drugoj državi, izuzev ako se radi o slučaju ratnog zločina. No, može se doći do nekih dokumenata koji su navodno deponirani u arhivama u Sarajevu. Njemački sudovi koji će procesuirati ubojstva UDBA-e u Njemačkoj preko dokumenata bivše komunističke partije, sigurnosno-obavještajnih službi, žele saznati kakve su bile strukture sigurnosnog i obavještajnog aparata u Jugoslaviji na saveznoj razini i na području njenih republika.
Kakve su zakonom regulirane zadatke imala ova državna tijela u vezi s gonjenjem jugoslavenskih, a posebice hrvatskih iseljenika, ili protivnika komunizma u zemlji i inozemstvu? Pokušat će se saznati kakve su kompetencije imala savezna državna tijela u Beogradu, ali i ona u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, kakvu je ulogu u okviru ukupne državne strukture imala komunistička partija (Savez komunista na saveznoj i republičkoj razini) (natuknica: “Odluke državnih tijela nisu mogle biti donesene bez ili protiv partije”)? Kako je bio strukturiran KPJ?
Vecernji.ba