Prijedlog izmjena Izbornoga zakona kojim se zadovoljavaju presude Ustavnoga suda BiH, na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta BiH naći će se 15. studenog.
Prijedlog izmjena Izbornoga zakona BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio Hrvatski narodni sabor BiH ne diskriminira Hrvate Bosne ili Posavine u odnosu na Hrvate Hercegovine, izjavio je za Dnevnik.ba Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.
Komentirajući otvoreno pismo koje je hrvatskom državnom vrhu uputio predsjednik srednjobosanskog Županijskog odbora HDZ-a 1990 Anto Bilić, u kojem se tvrdi da hrvatski prijedlog Izbornoga zakona BiH diskriminira Hrvate Bosne, Posavine i RS-a u odnosu na hercegovačke Hrvate, Sitarski je rekao kako to jednostavno nije istina.
Predložene izmjene Izbornoga zakona BiH omogućavaju samo da svaki od konstitutivnih naroda samostalno može izabrati svoje političke predstavnike.
„Prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji je u parlamentarnu proceduru uputio HNS, osigurava pri demokratskom predstavljanju Hrvata, kao i ostalih konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, maksimalnu, u okviru postojećeg Ustava, dostižnu proporcionalnost“, rekao je Sitarski.
Pojasnio je kako to podrazumijeva maksimalnu regionalnu i lokalnu zastupljenost svakog naroda s realnim demografskim stanjem na terenu.
„Viši stupanj proporcionalnosti bi se jedino mogao postići izmjenama samog Ustava BiH, bilo u smjeru povećanja broja izaslanika u federalnom Domu naroda, bilo u smjeru uvođenja izravnog izbora izaslanika“, istaknuo je analitičar IDPI-a.
Po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH, dodao je, ovaj prijedlog ukida mogućnost da jedan narod drugom nametne člana Predsjedništva BiH, kao što su to fenomenom Komšić Bošnjaci uradili u dva navrata Hrvatima.
„Ukida se mogućnost da svi pripadnici bilo kojeg od konstitutivnih naroda glasuju za jednog kandidata, a da on ne postane član Predsjedništva iz tog naroda, već da to postane kandidat kojeg su izabrali pripadnici drugog naroda“, izjavio je Sitarski.
S druge strane, pojasnio je, prijedlog HNS-a ne oduzima pripadnicima bilo kojeg od tri konstitutivna naroda niti Ostalima pravo da se uključe u izbornu utrku za bilo kojeg člana Predsjedništva. Jednako tako, ne oduzima nikomu ni aktivno ili pasivno biračko pravo.
„Hrvatski prijedlog oduzima jedino mogućnost da se izabere član Predsjedništva iz reda bilo kojeg naroda bez presudne uloge u tom izboru pripadnika samog tog naroda u svojstvu birača“, precizan je Sitarski.
Problem nemogućnosti Bošnjaka i Hrvata iz RS, kao i Srba iz FBiH, da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvu, veli, zaista ostaje neriješen, ali je njega također mogućno riješiti isključivo značajnim promjenama samog Ustava, a ne samo Izbornog zakona.
Inače, prijedlog Izmjena izbornoga zakona kojim se zadovoljavaju presude Ustavnoga suda BiH, na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta BiH naći će se 15. studenog. Prijedlog je već ranije prošao državni Dom naroda. Protivljenje ovom prijedlogu izrazile su sve bošnjačke stranke.
wpDiscuz