Ruska intervencija u Siriji može se objasniti strahom Vladimira Putina od nemoćne državne vlasti, tvrdi New York Times.
Sve je počelo u noći 5. prosinca 1989. godine kada je Putin, tada pripadnik KGB-a, gledao tisuće istočnonjemačkih građana u Dresdenu kako zauzimaju sjedište tajne policije, zloglasnog Stasija. Berlinski zid već je pao, a komunističke vlasti Istočne Njemačke bile su na aparatima. Mladi časnik i budući ruski predsjednik, samo nemoćno može promatrati propast Istočne Njemačke.
Bez obzira na to što je zauzimanje sjedišta Stasija proteklo relativno mirno, za Putina su prosvjednici bili opasni i poremećeni. “Osjećam da sam osobno kriv za to zauzimanje zgrade”, rekao je Putin svom starom prijatelju Sergeju Rolduginu. Istočna Njemačka uskoro je nestala, kao i Sovjetski savez nakon neuspjelog vojnog udara u kolovozu 1991. godine. Putin je rekao da Sovjetski savez boluje od paralize moći. “Ta dijagnoza bila je glavni motivator konsolidacije moći tijekom Putinove političke karijere. A može i objasniti rusku vojnu intervenciju u Siriji”, analizira NYT.
Naravno da su ljudi željni promjena
Avet masovnih prosvjeda, vladavine mase, progoni Putina tijekom cijele njegove karijere. Kao što su građani Istočne Njemačke smatrali da izražavaju svoje građansko nezadovoljstvo prosvjedima, tako su i Sirijci mislili tijekom prosvjeda 2011. godine. Međutim, Putin ih smatra nezakonitom uzurpacijom autoriteta vlasti. Takvi prosvjedi protive se Putinovu uvjerenju da je državna vlast iznad svega i sviju.
“Politički i društveni problemi rasli su tijekom dugog vremenskog perioda u ovoj regiji i naravno da su ljudi bili željni promjene. Ali što je bio krajnji rezultat svega toga”, rekao je Putin u obraćanju Ujedinjenim narodima.
Raspad Sovjetskog saveza i kaos što je uslijedio, stvorio je u Putinu loše mišljenje o neograničenoj demokraciji, ali i o karakteru njegovih sugrađana. Prosvjedi što su ubrzali raspad Sovjetskog saveza ostavili su ga ravnodušnim, ali Jeljcinov odgovor na ustavnu krizu 1993. godine stvorio je u njemu neko divljenje prema Borisu Jeljcinu. Naime, Jeljcin je pozvao vojsku da mu pomogne u rješavanju krize, a vojska je granatirala čak i zgradu ruskog parlamenta.
Desetljeće pripitog Jeljcina
Pouke što je Putin izvukao iz desetljeća Jeljcinove, dosta često pripite, vlasti je da samo čvrsta državna vlast može sačuvati Rusiju od ekonomskog i političkog kaosa devedestih. “Ruski narod je zaostao, Ne mogu se prilagoditi demokraciji kao što je to bilo u vašim zemljama. Treba im vremena.”, navodno je rekao Putin na sastanku stranih akademika.
Američka podrška revolucijama u boji što su protekle u bivšim sovjetskim republikama, Gruziji 2002., Ukrajini 2004. i Kirgistanu slijedeće godine, Putinu je bila dokaz da Amerikanci vode politiku rušenja vlasti u državama što su nekad bile pod ruskim utjecajem. Njegov strah od obojane zaraze doveo je do slabljenja političke slobode u Rusiji.
Putin smatra da je građanski rat u Siriji samo posljednji u nizu sukoba što nastaju nakon rušenje ili slabljenja centralne vlasti putem američke agresije. Prosvjedi u Ukrajini krajem 2013. i početkom 2014. u Putinu su izazvali strah da će agresivna strana agresija prije ili kasnije doći do Kremlja. “Svaki građanin ima pravo izraziti mišljenje o odluka što ih političari donose, ali mora to mišljenje izraziti u okviru zakona”, komentirao je ukrajinske prosvjede Putin.
Država je svemoćna
Bijeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, Putin je iskoristio za prisvajanje Krima i potporu oružanom ustanku na istoku Ukrajine. Mnogi stručnjaci i analitičari pokušali su objasniti rusku intervenciju u Siriji kao odgovor na domaći ekonomski pritisak i nisku cijenu nafte, kao distrakciju od ukrajinskog sukoba ili utvrđivanje ruske pozicije na Bliskom istoku.
New York Times smatra da svaka od navedenih stavki može biti faktor, ali da srž intervencije čini Putinova obrana principa da je država svemoćna i da je treba braniti od hordi prosvjednika i pobunjenika.
“Nacije ne bi trebalo prisiljavati da prihvate neki model razvoja što ga je netko proglasio ispravnim. Sovjetski savez svojevremeno je pokušavao izvesti društvene eksperimente, tražio promjene u drugim državama po ideološkim osnovama, a to je dosta često imalo tragične posljedice i degradaciju uvjeta življenja umjesto napretka”, rekao je Putin Ujedinjenim narodima.
wpDiscuz