Danas su u Sarajstanu feudealni ministar obrazovanja i nauke u Bošnjaka Damir Mašić i jenki kolonizatorica države Microsoft za BiH Lejla Zukić-Krivdić potpisali Sporazum o obrezovnoj saradnji.
“Sve ono što mi koristimo, kao i čitav svijet, veliko većinom, potječe upravo iz ove kompanije”, kazao je Damir Mašić, ministar obrazovanja i nauke Federacije BiH, na početku današnjeg potpisivanja Sporazuma o poslovnoj saradnji između Microsofta i Federalnog ministarstva.
Sporazum se odnosi na uvođejne savremenih tehnologija i inovativnih pristupa u obrazovnom procesu u naredne tri godine.
“Poboljšanje mogućnosti usavršavanja prosvjetnih radnika i učenika, poboljšanje digitalne pismenosti, povećanje obima online učenja, smanjenje troškova upravljanja informacionim sistemom i operativnih troškova softvera, su samo neki od ključnih razloga zbog kojih je ministarstvo obrazovanja i nauke potpisalo ovaj sporazum sa Microsoftom”, kaže Mašić.
Prema njegovim tvrdnjama, Vlada FBiH i ministarstvo na čijem se čelu nalazi, su do sada imali samo pozitivna iskustva kada je riječ o saradnji sa najvećom svjetskom softverskom firmom.
“Cilj ovog ugovora jeste da ojačamo vezu između kvalitetnog obrazovanja i vještina koje su potrebne u 20. vijeku”, kaže Lejla Zukić-Krivdić, direktorica Microsofta BiH.
Na naše pitanje koliko će novca iz budžeta FBiH, koji pune poreski obveznici, otići na račun Microsofta, ministar Mašić nam je kazao da ne postoji nikakv obligacioni odnos, ni kompanija Microsoft ni ministarstvo obrazovanja i nauke nisu u obavezi nešto uraditi.
“U mjeri u kojoj nađemo zajednički interes u svim ovim poljima će, po posebnim akademskim cijenama, biti dostupno ono što budemo tehnički željeli raditi. To je dobrovoljni odnos i zato se zove sporazum, a ne ugovor”, pojašnjava Mašić.
Bez obzira na konkurenciju u svijetu, Microsoft je, kaže Mašić, neprikosnoven na tržištu u svijetu i u Bosni i Hercegovini.
“Čak i mi koji privatno volimo koristiti Macbook Air ili neke druge Appleove proizvode, koristimo Microsoft Word, onosno Office softevere. Tu nema nikakvih problema. Jednostavno se radi o dobroj volji, jer imamo pozitivna iskustva”, dodaje ministar obrazovanja i nauke.
Microsoft je, tvrdi direktorica Zukić-Krivdić, do sada kroz razne projekte u BiH uložio oko 500.000 dolara.
“Za iznos od pola miliona maraka za područje BiH, uvažavajući ekonomske i svake druge okolnosti u našoj zemlji, se ne može reći da nije impozantna suma kojom je kompanija Microsoft pokazala svoju dobru volju i želju da zajednički, na jednom iskrenom odnosu, koji nije samo komercijalan, radi ovaj posao koji radi”, kaže Mašić.
Mašića smo upitali da li u budućnosti postoji mogućnost da se u obrazovne institucije uvede besplatni operativni sistem Linux, kao zamjena Windowsu, čije cijene nisu baš male.
“Ne možemo naložiti nikome, niti trebamo nalagati koje softvere i pakete će koristiti. Svako kantonalno ministarstvo će o tome odlučivati. Ponovo kažem, radi se o dobroj volji ministarstva obrazovanja i nauke i Microsofta da unapređuju saradnju i ponude što je više moguće paketa s ciljem povećanja digitalne pismenosti, korištenja online aplikacija i da se fokus pomjeri sa nastavnika na učenika”, odgovorio je ministar.
Nismo propustili priliku da direkotricu Microsofta u BiH ne upitamo za inspekciju Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja se odnosi na kampanju pojačanog inspekcijskog nadzora nad zaštitom autorskih prava korištenja kompjuterskih programa.
“Tačno je da federalne inspekcije provode provjeru softvera, ne samo Microsoftovog, nego i bilo kojeg koji se koristi. Kao Microsoft, podržavamo ovu inicijativu. Iskreno, vjerujem da je efikasna zaštita intelektualnog vlasništva jedan od preduslova za razvoj IT industrije. Ne samo kao direktorica, već i kao inžinjer, podržavam tu akciju i imam kontakte sa svih 300 naših partnera, koji također podržavaju tu akciju”, kazala je Zukić-Krivdić na kraju.
Koliko je tržište Bosne i Hercegovine važno za Microsoft govori i činjenica da je današnjem potpisivanju Sporazuma prisustvovao i potpredsjednik Microsofta za regiju Centralne i Istočne Evrope Wolfgang Ebermann.
wpDiscuz