Javna potrošnja u BiH već je premašila 45 posto bruto društvenog proizvoda, a samo iz državnog proračuna godišnje se za plaće i naknade isplati oko 650 milijuna maraka. Prema neslužbenim podacima, oko 185.000 ljudi zaposleno je u javnoj upravi i administraciji na svim razinama vlasti, piše Dnevni list.
U najkraćem, situacija je i dramatična i alarmantna – gospodarstvo ili, kako političari kažu, realni sektor više nije u stanju financirati ogromnu javnu upravu i administrativni aparat i bez hitnih i ozbiljnih rezova izvjestan je financijski kolaps.
Država, entiteti, županije i općine i dalje se masovno zadužuju kako bi vratili ranije dugove, ‘zakrpali’ rupe u proračunima i održali kakav-takav socijalni mir. Da je taj mir zapravo lažan, pokazuju sve ekonomske računice, a analize kazuju da će trajati sve dok ima novca za isplate plaća iz proračuna.
Prema nekim podacima, na svim razinama vlasti u zemlji ima oko 6000 političkih funkcija. Tome treba dodati još oko 20.000 upravljačkih i rukovodnih pozicija, koje su u suštini političke, pa ispada da u BiH oko 26.000 ljudi žive na visokoj nozi i bez ikakvih materijalnih problema isključivo od politike.
Radi se o narodnim zastupnicima i izaslanicima u parlamentima, premijerima, ministrima, zamjenicima ministara, savjetnicima, lokalnim vijećnicima, načelnicima i gradonačelnicima 143 općine i grada, bezbrojnim pomoćnicima, šefovima odjela, tajnicama i tajnicima, ravnateljima državnih, entitetskih, županijskih i općinskih agencija, zavoda, ureda, direkcija, uprava, pa njihovim pomoćnicima, direktorima, njihovim zamjenicima, pomoćnicima i izvršnim direktorima javnih poduzeća i javnih ustanova…
Praktično, nemoguće je i pobrojati radna mjesta vezana uz politiku i političke stranke. Sva su više nego dobro plaćena – plaće se kreću od 2500 maraka pa tko više zna do koliko! Do tih radnih mjesta dolazi se stranačkim linijama i vezama.
Svakako da toliki broj političkih funkcija, upravljačkih i rukovodnih pozicija u institucijama vlasti nije došao sam od sebe niti iz Daytonskog sporazuma – kreirale su ih političke stranke kao vlastite poluge za kontrolu i upravljanje milijardama maraka. Jedan, istina neslužben, podatak kaže da stranke na vlasti u općinama, županijama, entitetima i državi tijekom četverogodišnjeg mandata raspolažu s oko 50 milijardi maraka!
U novcu se nalazi i ključni razlog bespoštednih i beskompromisnih bitaka za svaku poziciju jer strankama, svejedno jesu li u vlasti ili oporbi, osigurava zapošljavanje svojih ljudi, a u konačnici preko njih moćnu glasačku mašineriju na lokalnim i općim izborima.
Bosna i Hercegovina je ovog trenutka europski rekorder po broju političkih stranaka, što i ne čudi kada se zna o kakvom biznisu se radi. Procedura osnivanja je sasvim jednostavna – dovoljno je prikupiti potpise 500 punoljetnih građana, održati osnivačku skupštinu koja će usvojiti statut i program i uvjeti za službenu registraciju su stvoreni. Svemu treba dodati da cenzus za ulazak u općinska vijeća, županijske, entitetske i državne parlamente iznosi svega tri posto.
BiH sada ima oko 145 registriranih političkih stranaka. Pred izbore 2010. bilo ih je više od 200, a nakon toga iz registara je 77 stranaka izbrisano. Usporedbe radi, Hrvatska ima 112, Srbija 90, Makedonija 53, Crna Gora 59, Slovenija 30 političkih stranaka. Ili: Velika Britanija ima svega 12 , a Švedska 75 stranaka.
Kada se svemu doda da se političkim strankama samo iz državnog proračuna BiH godišnje isplati oko 15 milijuna maraka, pa zatim milijuni maraka iz entitetskih, županijskih i općinskih proračuna jasno je zašto je najbolje biti političar.