Sjedinjene Američke Države i Europska unija rade na planu reforme Ustava Federacije BiH. Angažirale su nekolicinu eksperata u oblasti ustavnog prava koji već mjesecima zajedno s domaćim kolegama koje su predložile političke stranke iz Federacije BiH, predstavnicima bh. akademske zajednice te predstavnicima različitih lokalnih i stranih nevladinih udruga zainteresiranih za ovaj proces, rade na konačnim prijedlozima, tvrdi mostarski Dnevni list.
Nakon brojnih sastanaka i konzultacija trenutačno se radi na prijedlogu u kojemu bi se objedinila različita mišljenja. Kako navodi nneimenovi sugovornik Dnevnog lista, koji ispred američkog Veleposlanstva izravno sudjeluje u ovim razgovorima, krajnji cilj je “ukidanje viška institucija, vlast učiniti učinkovitijom i jeftinijom te riješiti pitanja koja tište, prije svega, Hrvate”.
– Hrvati bi se trebali osjećati komotnije živeći u FBiH, a sve to bi svim građanima FBiH život učinilo lagodnijim, ističe izvor Dnevnog lista govoreći o hrvatskom pitanju, a sve bi se, očekuje se, trebalo završiti tijekom iduće godine.
Američki veleposlanik u BiH Patrick Moon u nekoliko navrata je jasno istaknuo kako SAD nema nikakav konkretan prijedlog te da su brojna rješenja reforme Ustava FBiH. Stav predstavnika SAD-a u EU-a koji su uključeni u cijeli proces ja da politički čelnici u FBiH moraju pokrenuti dijalog i postići kompromis, zajedno sjesti i doći do rješenja.
– Ustvari, problemi u FBiH su jasni svima. Željeli bismo vidjeti javnu debatu, da svoje ideje iznesu svi, sve političke stanke i predstavnici nevladinog sektora, građani… Da se počne razgovarati o tome, ističe sugovornik mostarskog lista
Cijeli proces odvija se usporedno s promjenama Ustava BiH, odnosno Ustava BiH koje zahtijeva proces pridruživanja Europskoj uniji, konkretno s provedbom presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić – Finci”. Svi bošnjački i svi hrvatski lideri snažno podržavaju reforme obaju ustava, iako pri tome imaju različita viđenja. Iako ne žele donijeti svoje gotovo rješenje koje bi stranački čelnici samo potpisali, SAD i EU imaju tek jasan stav kako nema ništa od formiranja treće federalne jedinice ekskluzivno za Hrvate i to smatraju korakom unatrag. To je u više navrata istaknuo i američki veleposlanik u BiH.
– SAD smatra da postoje brojna rješenja kad je riječ o reformi Ustava FBiH kojima bi se zaštitila prava Hrvata u FBiH. Vrijeme je da se ide unaprijed, a ne unatrag!, kazao je u veleposlanik Moon u jednom od intervjua.
S druge strane, prijedlog koji će iznijeti SAD i EU nakon lokalnih izbora planiranih za listopad neće ići na štetu ni Hrvata, niti Bošnjaka u Federaciji, a njime će se poboljšati i prava Srba te “ostalih”.
Sve reforme Ustava morat će se dogovoriti između predstavnika stranaka u FBiH. A jasno je u kojem smjeru će se ići.
– SAD svakako želi vidjeti funkcionalniju FBiH, jeftiniju federalnu Vladu koja služi interesu ljudi. Primjerice, obrazovanje vodi 11 ministara, isto je i s pravosuđem. To se mora reducirati, ističe sugovornik Dnevnog lista uključen u konzultacije.
Sva tri procesa, reforma Ustava BiH, reforma federalnog Ustava te izmjene Izbornog zakona BiH trebala bi se, kako očekuje navodi izvor mostarskog lista, završiti tijekom iduće godine. Iz ovog se može zaključiti kako je, unatoč optimističnim najavama čelnika bh. političkih stranaka o provedbi “Mape puta”, prema kojima bi se slučaj “Sejdić-Finci” trebao završiti do kraja kolovoza ove godine, u stvarnosti to nemoguće završiti, posebno jer nam slijedi razdoblje predizborne kampanje za lokalne izbore gdje niti jedna od uključenih strana ne želi riskirati gubitak glasova.
Jedini stav koji SAD i EU zagovaraju u ovom procesu, a s kojim se slažu i domaće političke elite jest kako je najpotrebnije u ovom trenutku osigurati učinkovitije vlasti koje manje koštaju i osiguravaju jednaka prava.
Sugovornik Dnevnog lista iz Ureda EU-a u Sarajevu također ukazuje na neučinkovito unutarnje uređenje FBiH i pri tome, prije svega, neučinkovitost županija. Ističe kako je nekoliko stotina ministara i službenika koji ih opslužuju – osim što je prevelik trošak koji stvara rupe u proračunima koji se periodično moraju “krpati” zaduženjem na domaćem i stranom tržištu – ujedno i okvir u kojem se odluke teško donose, “leglo” korupcije, nepotizma i netransparentnosti u predugim procedurama u čije se donošenje uključuju različiti politički i ini interesi.
– U skladu s američkim i europskim direktivama nitko od hrvatskih političara ne namjerava otvarati pitanje trećeg entiteta. No, na dulji rok nisu isključene ni teritorijalne promjene unutar FBiH, čime bi se uvažio barem dio zahtjeva pripadnika tamošnjeg hrvatskog naroda, ističe sugovornik Dnevnog lista i dodaje kako je jedna od mogućnosti i ujedinjenje susjednih županija, ali i ostanak sadašnjeg broja županija koje bi zadržale manje ovlasti koje bi se prenijele na Federaciju, a dio i na državnu razinu. Kao jedan od primjera ovlasti koje definitivno ne bi ostale na razini županija navodi ukidanje ministarstava pravosuđa, jer se pravosuđe mora uskladiti s europskim standardima, dok bi na razini županija ostalo obrazovanje koje nije tema pregovora s Europskom unijom. No, ni na ovome se ne misli stati jer se planira i drastično smanjenje broja općina.
wpDiscuz