NAŠI NEŠTO DA NAUČE: Danas glasuje Srbija. Srpska ne glasuje.Tisuće građana Srpske koji žive u Srbiji, glasači su Srpske. Dijaspora Srpske

Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 20 sati.

Za parlamentarne izbore građani će birati jednu od 18 izbornih lista na kojima je predloženo 2817 kandidata za 250 saborskih mjesta.

Za 120 poslaničkih mandata u Skupštini Vojvodine natječe se 13 izbornih lista, a za 110 odborničkih mjesta u Skupštini grada Beograda 14 izbornih lista.

Srbi s Kosova i Metohije glasat će na biralištima na jugu središnje Srbije – u Vranju, Kuršumliji, Raškoj i Tutinu.

Osobe koje će na dan glasanja biti na odsluženju vojnog roka, na vojnoj obuci ili na obuci u jedinicama ili ustanovama Vojske Srbije mogu glasati na ukupno 36 biračkih mjesta u više općina.

U zavodima za izvršenje kaznenih sankcija bit će otvoreno 29 biračkih mjesta, a upisano je 8.543 birača.

Državljani Srbije koji žive u inozemstvu mogu glasovati u 35 zemalja na 81 biračkom mjestu, a registrirano je 39.270 birača. Zbog razlike u vremenskim zonama u SAD-u, Kanadi, Portugalu i Velikoj Britaniji glasovali su jučer.

Najviše biračkih mjesta, njih 19, bit će otvoreno u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini glasat će se u Sarajevu, Banjoj Luci i Bijeljini na dva mjesta i to u Mostaru, Trebinju, Bijeljini, Višegradu, Bratuncu, Doboju, Zvorniku, Branjevu, naselju Lopare, Rudom, Prijedoru, Mrkonjić Gradu, Palama i Novom. Goražde.

Izborna šutnja traje do zatvaranja biračkih mjesta u 20 sati.

Za vrijeme predizborne šutnje na javnim okupljanjima elektronički i tiskani mediji ne smiju objavljivati ​​ocjene izbornih rezultata, javno predstavljati kandidate za zastupnike, njihove programe i sl., a to se odnosi i na portale koji su registrirani kao mediji.

Postupak

Svaki građanin glasuje na biračkom mjestu na kojem je upisan u popis birača, a može glasovati samo s važećom osobnom iskaznicom ili putovnicom. Poziv za glasovanje je poželjno, ali nije obavezno, predati.

Ako se netko zatekne na biračkom mjestu u trenutku zatvaranja biračkog mjesta ili neposredno ispred njega, bit će mu omogućeno da glasa.

Svi birači koji su iz zdravstvenih razloga spriječeni doći na biračko mjesto, kao i invalidi, nemoćne i stare osobe, mogu glasovati kod kuće ili na drugom mjestu ako o tome obavijeste birački odbor najkasnije do 11.00 sati na dan održavanja birališta. glasovanje.

Birač koji nije u mogućnosti sam ispuniti glasački listić ima pravo na biračko mjesto dovesti pomoćnika koji će umjesto njega popuniti glasački listić po izboru birača.

Glasuje se osobno zaokruživanjem rednog broja ispred naziva izborne liste za koju pojedinac želi glasovati.

Na biračkim mjestima zabranjena je uporaba mobilnih telefona i drugih sredstava komunikacije, kao i fotoaparata i kamera.

Izbore će pratiti 5587 promatrača, devet domaćih udruga i 25 međunarodnih organizacija i stranih država.

Lokalno izborno povjerenstvo u roku od 96 sati od zatvaranja biračkih mjesta izdaje zbirno izvješće o rezultatima glasovanja za sva biračka mjesta na svom području, a zbirno izvješće o rezultatima glasovanja u inozemstvu izdaje RIK.

U roku od 96 sati od primitka svih zbirnih izvješća o rezultatima glasovanja, Republičko izborno povjerenstvo izdaje i objavljuje ukupno izvješće o rezultatima izbora za sva biračka mjesta.

Za ulazak u Sabor i osvajanje zastupničkih mandata potrebno je prijeći prag od tri posto, a stranke i koalicije nacionalnih manjina sudjeluju u raspodjeli mandata i ako osvoje manje od tri posto.

Prema Zakonu o izboru narodnih zastupnika RIK u roku od deset dana od dana objave cjelovitog izvješća o rezultatima izbora odlukom dodjeljuje mandate kandidatima za narodne zastupnike prema njihovom izbornom redoslijedu. popis.

Rok za formiranje Narodne skupštine je 30 dana od objave konačnih rezultata, dok je rok za formiranje nove vlade 90 dana od formiranja Narodne skupštine.

Ovo će biti 14. parlamentarni izbori od uvođenja višestranačja u Srbiji, a deveti izvanredni.

Kako počinje dan izbora

Na početku izbornog dana birački odbor, u nazočnosti birača koji prvi dođe na biračko mjesto, utvrđuje je li glasačka kutija ispravna i prazna i to upisuje u kontrolni list.

Nakon toga kontrolni list potpisuju birač koji je prvi došao na biračko mjesto i najmanje jedan član biračkog odbora.

Ispunjeni i potpisani kontrolni list birački odbor u nazočnosti birača koji prvi dođe na biračko mjesto ubacuje u glasačku kutiju koju zatim pečati.

Ispravnost glasačke kutije ne može se provjeravati u nazočnosti birača za kojeg se provjerom UV lampom utvrdi da je glasovao na drugom biračkom mjestu, koji nema važeću javnu osobnu ispravu, koji je nije upisan u izvadak iz popisa birača i koji je član biračkog odbora na tom biračkom mjestu.

Raspodjela mandata

Zastupnici u Skupštini Srbije biraju se po razmjernom izbornom sustavu glasovanjem za izbornu listu kandidata u Republici Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici.

Prema Zakonu o izborima narodnih zastupnika, zastupnički mandati raspodjeljuju se između izbornih lista razmjerno broju dobivenih glasova, a broj mandata koji pripadaju izbornim listama utvrđuje se primjenom sustava najvećeg količnika.

Narodna skupština ima 250 poslanika, koji se biraju na četiri godine.

U raspodjeli mandata mogu sudjelovati samo izborne liste koje su prošle tzv. izborni cenzus, odnosno dobio najmanje tri posto glasova od broja birača koji su glasovali. Od ovog pravila postoje dvije iznimke.

Prva iznimka su izborne liste koje imaju status izborne liste nacionalne manjine, odnosno one izborne liste za koje je Republičko izborno povjerenstvo utvrdilo da je osnovni cilj njihova podnošenja zastupanje i zastupanje interesa nacionalne manjine.

Te izborne liste sudjeluju u raspodjeli mandata i kada dobiju manje od tri posto glasova od broja birača koji su glasovali, primjenom sustava najvišeg količnika, a količnici izbornih lista nacionalnih manjina koje su osvojile manje od 3 posto glasova % glasova uvećava se za 35%, što međutim nije jamstvo da će prilikom raspodjele doista i dobiti saborski mandat.

Izuzetak je i situacija u kojoj nijedna izborna lista nije dobila 3% glasova od broja birača koji su glasovali, a tada u raspodjeli mandata mogu sudjelovati sve izborne liste koje su dobile glasove.

Svaka izborna lista ima broj mandata koji je razmjeran broju dobivenih glasova.

Mandati se raspodjeljuju po sustavu najvećeg količnika (tzv. Dont sustav), tako da se ukupni broj glasova koje je dobila svaka izborna lista podijeli brojevima od jedan do 250. Dobiveni količnici razvrstavaju se po veličini, a 250 najviših u obzir se uzimaju količnici.

Petar Korović iz Republičkog zavoda za statistiku ranije je za Tanjug objasnio da je Dont belgijski matematičar koji je u 19. veku stvorio sistem raspodele mandata, koji većina zemalja koristi i danas.

Objasnio je da je osnovna razlika između razmjernog izbornog sustava, koji se primjenjuje u Srbiji, i većinskog to što se u proporcionalnom sustavu glasa za kandidatske liste, a u većinskom izravno za kandidata, te da se i to rezultira razlikom u raspodjeli mandata.

Dao je i konkretan primjer kako Dontov sustav funkcionira.

-Ako imamo tri liste koje su prešle cenzus, onda broj glasova svake od tih lista podijelimo s brojevima od jedan do 250 i zabilježimo te količnike, tako da imamo ukupno 750 količnika, po 250 sa svake liste. Te količnike slažemo od najvećeg prema najmanjem, a gledamo samo prvih 250 jer imamo toliko saborskih mandata. Svaka će stranka dobiti onoliko zastupničkih mandata koliko se puta njezin kvocijent pojavi u nizu od prvih, najvećih 250 kvocijenata – pojasnio je Korović.

Kako je istaknuo, postoji mogućnost da se na posljednjem, 250. mjestu, nađe broj, odnosno količnik, koji je isti kao broj u 251. i 252. broju.

– To znači da imamo tri stranke s istim količnicima i još samo jedan mandat za raspodjelu. Tada će posljednji mandat dobiti ona stranka koja je osvojila najviše glasova u apsolutnom iznosu – rekao je Korović.

kad bi cenzus prešlo, kako kaže, primjerice, deset lista imale bi 2500 količnika i svaka bi stranka opet dobila onoliko mandata koliko se puta njezinih količnika nađe u prvih, najvećih 250 količnika od mogućih 2500.

Republička izborna komisija, u roku od 96 sati od prijema svih zbirnih izveštaja o rezultatima glasanja, koje izdaju lokalne izborne komisije za sva biračka mesta na svom području, izdaće i objaviti u “Službenom glasniku Republike Srbije”. ukupno izvješće o rezultatima izbora za sva biračka mjesta.

U roku od deset dana od objave zbirnog izvješća o rezultatima izbora, Republičko izborno povjerenstvo odlukom dodjeljuje mandate kandidatima za narodne poslanike prema redoslijedu na izbornoj listi, počevši od prvog kandidata s izborne liste, te donosi uvjerenja o izboru za zamjenika.

Mandat novog saziva Narodne skupštine počinje potvrđivanjem mandata najmanje dvije trećine narodnih poslanika na prvoj sjednici novoizabrane Narodne skupštine.

Kfor: Osigurat ćemo slobodu kretanja za sve tijekom izbornog procesa

Kfor je danas objavio da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao slobodu kretanja za sve zajednice na Kosovu tijekom izbornog procesa.

– Kfor se zalaže za poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se održalo sigurno okruženje za sve zajednice na Kosovu, kao i sloboda kretanja tijekom izbornog razdoblja. Sve to u skladu s mandatom temeljenim na Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a iz 1999. godine – stoji u priopćenju Kfora na Facebooku.

Priština nije dopustila Srbima da glasaju na parlamentarnim izborima na Kosovu, pa će sutra glasati u središnjoj Srbiji.

NAPOMENA: Danas glasuje Srbija. Srpska ne glasuje.Tisuće građana Srpske koji žive u Srbiji, glasači su Srpske. Dijaspora Srpske. Kada bi se BH Hrvati tako postavili, kao narod a ne kao molitvena zajednica, pitanje preglasavanja bilo bi riješeno. Danas van BIH živi tri puta više BH Hrvata nego u samoj BIH.  Projekt dokrajčivanja hrvatskog naroda kojeg provode Austrija i USA skoro je gotov. Možda je krajnje vrijeme da se opametimo , prestanemo biti prirepak Vlade bečkih korumpirnjaka iz Zagreba i postanemo konačno narod? Politička nacija? Ili vrijeme dokazivanja lošijima od nas još nije gotovo?