Rješavanje odluke “Sejdić i Finci” vjerovatno će morati čekati završetak izbora u BiH, a EU će se u međuvremenu orijentirati na socijalno-ekonomske reforme i eventualno usvajanje mehanizma koordinacije u europskim pitanjima.
Ovo je stav koji dijeli većina sugovornika iz BiH i EU s kojima smo razgovarali o daljnjim potezima kad je u pitanju europski put BiH, dijelom zbog činjenice da se u EU u svibnju održavaju izbori za Europski parlament, a nekoliko mjeseci kasnije i izbori u BiH.
Za Lazara Prodanovića, poslanika SNSD-a u parlamentu BiH, svaka inicijativa iz Europe o BiH u ovom periodu na ovaj ili onaj način predstavlja dio predizborne kampanje. Odbijanje zemalja EU da prihvate nedavno izloženu neformalnu hrvatsku inicijativu da evropski put BiH bude ubrzan na način da se tehnički uvjeti ispunjavaju paralelno s procesom dobivanja statusa kandidata Prodanović upravo vidi u predizbornom kontekstu.
Umjesto bavljenja temom “Sejdić i Finci”, koje je unaprijed osuđeno na neuspjeh, Prodanović smatra da bi do izbora trebalo dati šansu inicijativi europskog povjerenika za proširenje Štefana Fuelea s fokusom na socijalno-ekonomske reforme koje bi bile financirane iz Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) .
Prodanović je oprezni optimist da je prije izbora moguće usvojiti i mehanizam koordinacije.
“Ukoliko Bruxelles pošalje jasnu poruku političarima u BiH koji se zalažu za centralizaciju da je potrebno poštovati ustavnu strukturu BiH i da europska praksa ne isključuje decentralizaciju europskih pitanja, onda smo vrlo blizu dogovoru u vezi s ovim važnim pitanjem”, rekao je Prodanović.
Mirza Kušljugić, poslanik SDP-a, iznio je tezu da se u zadnjih pet godina Europa nije ozbiljnije bavila BiH i zapadnim Balkanom zbog ekonomske krize u kojoj se nalazila.
Sada, kada Europa izlazi iz krize, Kušljugić je uvjeren da ćemo vidjeti snažniji angažman u BiH.
Po njegovom mišljenju, hrvatska inicijativa nije odbačena u potpunosti, već da su od Hrvatske tražena pojašnjenja i dopune. Kušljugić čak smatra da postoji mogućnost da se ona nađe na narednom sastanku ministara vanjskih poslova EU sredinom narednog mjeseca.
On očekuje da će nova platforma prema zapadnom Balkanu i BiH, ako ne narednog mjeseca, svakako biti usvojena nakon europskih izbora u svibnju i formiranja nove komisije.
Kao i Prodanović, i on se slaže da će nova platforma u svojoj jezgri imati socijalno-ekonomske reforme, ali i moguću modifikaciju hrvatskog prijedloga – da ispunjavanje uvjeta za članstvo i pristupni proces idu paralelno.
“Moje mišljenje je da će se naći neki modalitet kako se mogu započeti pregovori s EU paralelno s rješavanjem presude ‘Sejdić i Finci’. Takav ishod ne bi bio presedan u EU. Imali smo primjer Srbije, Cipra i još nekoliko zemalja koje su imale situaciju da su politički procesi dovršavani tijekom realizacije tehničkih pregovora “, smatra Kušljugić.
Rekao je da prvi put nakon nekoliko godina BiH ima razloga za realno utemeljen optimizam da će konačno doći do napretka na europskom putu.
“Ako u Europi budu imali malo više kreativnosti i želje i volje nekih zemalja da se aktivnije uključe u taj dio pomoći zemljama Balkana, mislim da ćemo vidjeti koristi od svega toga”, naveo je on.
Mato Franjičević, poslanik HDZ BiH u parlamentu BiH, ističe da je za BiH važnije da u Hrvatskoj ima prijatelja u EU nego da li će ova konkretna hrvatska inicijativa uspjeti privući pažnju centara odlučivanja u Europi.
“A najvažnije od svega je da se unutar BiH pokrenu stvari i da prestanu politikanstvo i demagogija. Ako u tome uspijemo, BiH može biti uvjerena da će u Hrvatskoj imati nekog tko će pomagati”, zaključio je on.