Published On: Thu, Aug 9th, 2012

NAKON HERINOG POZIVA: Dubrovnik traži autonomiju!

Nakon što je HERA, hercegbosanska republikanska alternativa prije nekoliko mjeseci uputila apel knezu dubrovačkom, da razmisli o tome kako je vrijeme da Dubrovnik prestane biti pripizdina u Pereciji, i zauzme mjesto koje mu u Hrvata, pripada, glavni grad jedine hrvatske države na Balkanu – HercegBosne, kneževi dubrovački otvoreno govore o autonomiji i izlasku iz sastava Perecije.

 

Sličnu nakanu pokazuje i  Imota, potom Poljička republika kao i Šibenik, jedini hrvatski grad  na obali koji se skupa sa Dubrovnikom smatraju izdani od Matice jednako kako se smatra i narod HercegBosne. Jedini problem predstavlja Vrgorac. Oni naime nikako ne žele u istu državu s Ljubuškim jer tvrde da im je ionako previše ljubuških glasača po gradu.

Ukoliko se ovi gradovi i regije priključe HercegBosni, Treći entitet bio bi najveći u BIH a Hrvati drugi narod po brojnosti. Bosna i Hercegovina dobila bi ogromni dio jadranske obale a Bošnjaci bi se očarani ljepotama nekadašnjih konc logora Hvar, Brač i Makarska, u kojima ih je agresorska Hrvatska mučila plivanjem i slanom vodom, te mlijekom za sunčanje isteklog roka trajanja, ponovno krenuli izjašnjavati kao Hrvati. Svi osim Faruka Bajrovića i Živka Budimira.

 

Dubrovnik gubi obilježja grada i postaje izolirani otok koji živi samo ljeti, a zimi tavori odsječen od matice domovine. Takav stav ima većine Dubrovčana koji prstom upiru u političare svih opcija i prozivaju ih da Dubrovnik koriste samo u promotivne svrhe ili za krpaljenje proračunskih rupa zaradom od turizma, piše Slobodna Dalmacija.

Ljepote Dubrovnika hvale svjetski mediji, a za napredak Grada na nacionalnoj razini malo tko mari, kažu Dubrovčani i upozoravaju na letargiju u koju je zapao grad zbog nebrige odgovornih.

Od prošle godine, Dubrovnik je, unatoč protivljenju ekonomista, ostao bez samostalnog Trgovačkog suda. Osam stoljeća stara dubrovačka carinarnica od ovog ljeta posluje kao podružnica Carinarnice Ploče, a odnedavno je i zajednica zdravstvenog osiguranja Dubrovnik pripojena Splitu.

Poigravanje bivših i sadašnjih vlastodržaca s prometnom nepovezanošću Dubrovnika posebna je priča.

Mnogi građani pelješki most, trajekte, autoceste i pontone odavno doživljavaju kao politički spin od kojeg koristi imaju i vlast i oporba, ali ne i stanovnici Dubrovnika.

U Gradu s najviše hotela s pet zvjezdica, uz svaku kišu treba prokuhavati vodu, polovica grada nema kanalizacijsku mrežu, a pasivnost domaćeg stanovništva prema devastacija novopridošlih vlasnika nekretnina već je poslovična, kažu Dubrovčani.

Dubrovački konceptualni umjetnik i građanski aktivist Slaven Tolj izjavio je da se opet maše zastavama i ustaje smjelo u obranu nacionalnog bića i teritorija.

To su isti oni ljudi koji godinama zatvaraju oči pred uništavanjem i prisvajanjem javnog prostora. i hladno poklanjaju Srđ interesima jednog sumnjivog “investitora” – mešetara.

Oni sad recitiraju o nacionalnom ponosu i zaštiti teritorija, o povijesnom pravu i specijalnom ratu protiv Hrvatske, rekao je Tolj.

Dubrovnik je prometno izoliran smanjenjem broja letova od kraja listopada do početka travnja. Udaljen je više sati od ostalih centara Hrvatske, granični prijelaz sa Neumom dodatno povećava izoliranost, piše splitski list.

Dubrovački akademski slikar Davor Lucianović rekao je da je život u Dubrovniku težak je jer su zbog udaljenosti i prometne izolacije cijene roba i usluga u gradu znatno više nego u ostatku zemlje.

U uvjetima marginalizacije Dubrovnika, stvara se raspoloženje nezadovoljstva, što može ići na ruku zagovornicima separatističkih stavova, obnovi ideje Dubrovačke Republike i sličnim opasnim stremljenjima, rekao je on.

Nadam se samo da se ovakva klima ogorčenja ne stvara umjetno, kako bi se povećao broj nezadovoljnika sklonih separatizmu, rekao je Lucianović.