Aspergerov sindrom imali su i Albert Einstein i Isaac Newton. Newton je teško govorio, bio je potpuno zaokupljen svojim radom i nezainteresiran za socijalne kontakte. Einstein je, pak, kao dječak bio samotnjak koji je do sedme godine života opsesivno ponavljao pojedine rečenice
Mark Zuckerberg pokazuje znakove Aspergera – ustvrdio je Yishan Wong, bivši kolega i prijatelj utemeljitelja Facebooka. O asocijalnosti Marka Zuckerberga, koji je toliko opsesivno radio na stvaranju Facebooka da mu je dugogodišnja djevojka, a sada supruga Priscilla Chan postavila ultimatum o 100 minuta na tjedan koje će provoditi samo s njom, napisano je mnoštvo članaka. No, u posljednje vrijeme sve se češća priča da taj genijalni čudak ima Aspergerov sindrom, poremećaj iz autističkog spektra.
Novi trend poduzetnika
Aspergerov sindrom karakteriziran je teškoćama u društvenoj komunikaciji i ograničenim interesima, primjerice za brojeve i strojeve te opsesivnom sklonošću ponavljanja radnji. Zuckerberg nije jedini uspješni mladi poduzetnik koji pokazuje takve simptome: znanstvenici tvrde da se u posljednjih 20 godina u Silicijskoj dolini dogodila prava eksplozija slučajeva Aspergerova sindroma i autizma.
– Ljudi koji su pokrenuli internetske tvrtke u posljednjih desetak godina pokazuju neki oblik autizama. Blagi slučajevi Aspergera među njima su vrlo rašireni, a te kompanije su po svojoj prirodi ekscentrično nesocijalne – izjavio je za New Yorker Peter Thiel, jedan od prvih investitora u Facebook. Asperger, među ostalim, pripisuju Craigu Newmarku, utemeljitelju internet oglasnika Craigslist, Bramu Cohenu, tvorcu protokola BitTorrent, ali i osnivaču Microsofta Billu Gatesu, koji je prije nekoliko desetljeća nagovijestio novi trend poduzetnika drukčijih mentalnih kvaliteta nego u prošlosti. U bestseleru “The Organization Man” iz 1956. godine, jednoj od najutjecajnijih knjiga o menadžmentu svih vremena,William Whyte definirao je prirodu korporacijskog života za generacije Amerikanaca.
Prema Whyteu, u korporacijama glavnu ulogu igraju dobro organizirani menadžeri razvijenih socijalnih vještina koji se “bore protiv genijalnih individualaca”. Pola stoljeća kasnije, zahtjevi su posve suprotni: policy makeri tragaju za autističnim geekovima kako bi pokretali tvrtke i kreirali nova radna mjesta.