Astronomi su pronašli jednu od najstarijih zvijezda svemira koja je gotovo u cijelosti sačinjena od materije koja potiče iz Velikog praska. Otkriće ove 13,5 milijarde godina stare malene zvijezde znači pojavu još njih sličnih s vrlo malom masom i vrlo malo metalnog sadržaja, piše Science Daily.
Novootkrivena zvijezda dio je sustava s dvije zvjezdice koji kruži oko zajedničke točke. Za razliku od ostalih sličnih zvijezda, dio je “tankog diska” Mliječnog puta, dijela galaksije u kojoj se nalazi naše vlastito Sunce. Stoga, istraživači tvrde da je moguće da je naša galaktičko susjedstvo najmanje tri milijarde godina starije nego što se mislilo.
Prve zvijezde svemira nakon Velikog praska sastojale su se isključivo od elemenata poput vodika, helija i malih količina litija. One su, potom, u svojim jezgrama proizvodile elemente teže od helija i kad su eksplodirale kao supernove, raspršile su ih po cijelom svemiru. Sljedeća generacija zvijezda nastala je od oblaka tih elemenata.
Zvijezde koje sadrže jako nisku razinu metala ukazuju na to da bi u kozmičkom rodoslovnom stablu mogla biti samo jedna generacija koja potiče direktno iz Velikog praska. Laički rečeno, što je zvijezda mlađa, to sadrži više metala. Novootkrivena zvijezda ima otprilike isti sadržaj teških elemenata kao i planet Merkur. Nasuprot tome, naše Sunce je tisuće generacija mlađe i sadrži teške elemente koji su jednaki 14 Jupitera.
Otkriće ove nove zvijezde, nazvane 2MASS J18082002-5104378 B, otvara mogućnost promatranju još starijih zvijezda.