Francuska tvrtka Safege, koju je ministarstvo prometa angažiralo za izradu predstudije opravdanosti za rješenje prometnog spajanja kopnenog dijela Hrvatske s Pelješcem trenutno razmatra osam opcija.
Prema saznanjima Jutarnjeg lista Francuzi na stolu imaju sljedeće opcije – gredni ili viseći most za Pelješac, cestovni koridor iznad Neuma, tunel ispod Neuma, tunel ispod mora između kopna i Pelješca, trajetne veze Ploča – Trpanj i Komarna – Brijesta te Jadransko – Jonsku autocestu. Izradu Studije sa 200 tisuća eura finacira Europska komisija.
Stručnjaci Hrvatskih cesta za svaku od ovih opcija izradili su tehničku dokumentaciju a stručnjaci Safegea svaku od tih opcija ocijeniti te će Ministarstvo prometa imati studiju koja će jasno pokazati koje je rješenje najbolje.
Na konačnu ocjenju utjecat će mnogobrojni parametri – ekološki, financijski, prometni, sociološki, vrijeme izgradnje, otkup zemljišta, politički odnosi Hrvatske i BiH itd.
Tek nakon što Hrvatska tu studiju predstavi Europskoj komisiji kreću razgovori o traženju najboljeg modela za finaciranje najbolja dva ocijenjena projekta. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić ovih je dana kazao kako je rok Safegea za dostavljanje studije 22. rujna. Rok je pomaknut za otprilike mjesec dana jer je onaj prvotni bio 15. kolovoz.
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u Bruxellesu je prije nekoliko mjeseci kazala kako su u prvom nacrtu studije dvije varijante mosta, viseći i gredni, ocijenjene kao najprihvatljivija rješenje.
To je tada izazvalo val negodovonja u Europskoj komisiji ali i premijera Milanovića jer je ministrica preuranjeno izašla podacima. Naime, prema posljednjim podacima koji su dosad stigli iz Francuske dva najbolja ocjenjena rješenja mogla bi biti koridor iznad Neuma te jedna od varijanti mosta. Najvjerovatnije gredni.
Gredni most kakav predlažu Hrvatske ceste imao bi raspon glavnog luka od 250 metara, a visina mosta iznad plovnog puta bila bi 35 metara. Imao bi po jedan prometni trak u svakom smjeru te zaustavni trak što se smatra dovoljnim za procjenjeni promet od oko 7 tisuća vozila dnevno.
Gredni most stajao bi na 17 pilona. Prema dostupnim informacijama cijena izgradnje takvog mosta bila bi između 200 i 210 milijuna eura dok gradnja pristupnih cesta koštala 140 milijuna eura. To znači da bi ukupan trošak gradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta bio najviše 350 milijuna eura.
Prema dostupnim informacijama četverotračni koridor dužine oko pet kilometara gradio bi se u zaleđu Neuma.
On bi počeo i završavao s dva velika rotora koja bi se nalazila u Hrvatskoj. Koridor bi bio potpuno zatvoren, ograđen žicom i pod stalnim videonadzorom. Nadzor bi imala hrvatska policija i održavale bi ga hrvatske cestarske službe. Procjenjuje se da bi izgradnja koridora stajala oko 300 milijuna kuna što ga stavlja u red najjeftinijih projekta između razmatranih varijanti.
Osim koridora kroz Neum, razmatra se i projekt 5,5 kimetara dugačkog tunela u zaleđu Neuma. Riječ je o jednocjevnom tunelu čiji bi izlaz i ulaz bio u Hrvatskoj.
U razmatranju su i dvije trajektne linije. Ona duža, na relaciji Ploče – Trpanj, koja je već u prometu od 1. srpnja,a kraća je relacija Komarna – Brijesta, na prostoru gdje bi se trebao graditi most.
Uspostava ove linije bila je i ranije u planu no protiv toga se pobunila lokalna zajednica. Prema tvrdnjama naših sugovornika najmanje izgleda za konačni izbor imaju podvodni tunel te izgradnja Jadransko Jonske ceste. ( hsl)
wpDiscuz