Na poticaj Hrvatske novi krug razgovora o izbornoj reformi

Takvi zaključci još su jedan uspjeh hrvatske diplomacije nakon što je u ponedjeljak u Strateški kompas Europske unije ubačena i referenca na ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH.

Dobrosusjedski napor

– Na taj način je EU prepoznala ustavnu arhitekturu BiH i ta činjenica će, uz ove zaključke koje je Europsko vijeće usvojilo, pomoći da se postigne konsenzus o ograničenoj ustavnoj reformi i reformi izbornog zakona u BiH. To će biti poticaj svim liderima u BiH da se učine napori za postizanje kompromisa – rekao je Plenković. U zaključcima se izražava spremnost da se najviši dužnosnici Europske unije institucija osobno uključe u finaliziranje dogovora o izbornom zakonu s predstavnicima političkih stranaka u BiH.

– Ovo je dobrosusjedski i dobronamjerni napor Hrvatske kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti stabilnu BiH. Čini mi se da smo ovaj tjedan dobili jedan dobar paket koji je snažan poticaj političarima u BiH – dodao je. Je li u raspravi o BiH na Europskom vijeću bilo nekih rezervi zemalja poput Nizozemske i Njemačke?

– Samo Nizozemska ima tu liniju, isključivo voli govoriti o onome što se tiče jednakosti svih građana. Ali to, sviđaju li se nekome konstitutivni narodi ili ne, ne mijenja činjenicu da su oni temelj Bosne i Hercegovine. Mi govorimo ono što je. Nije naša zadaća da se mi damo impresionirati nekim tko bi htio vidjeli nešto tamo što nije – kaže Plenković.

Tvrdi da u raspravi iza zatvorenih vrata nije bilo ni glasova koji dovode u pitanje suradnju Dragana Čovića i hrvatskih političkih predstavnika u BiH s Miloradom Dodikom i Republikom Srpskom. Ako Dodik povlači separatističke poteze koje velika većina u Europskoj uniji jasno osuđuje, je li hrvatskom premijeru netko od njegovih kolega državnika postavljao pitanje kako to da je Čović saveznik Dodiku?

– Nikad nitko nije intervenirao na taj način ovdje. Jučer je bio taj moment da netko to kaže i nitko to nije rekao. BiH je takva kakva je: jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostali. To je koncept koji je nastao u vremenu agresije, kad je došlo i do tragičnog sukoba Bošnjaka i Hrvata, koji je trajao 11 mjeseci. Tada je Hrvatska, i predsjednik Tuđman, uz potporu Sjedinjenih Američkih Država, napravila Washingtonski sporazum, obnovila savezništvo Bošnjaka i Hrvata. To je ono što mi sad radimo, kazao je Plenković.

Povjerenje i savezništvo

– Moja je uloga prvo relaksirati tenzije između Hrvata i Bošnjaka, obnoviti povjerenje, partnerstvo i savezništvo. Taj dogovor se treba postići, treba vratiti povjerenje, i to će svi honorirati. A taj dogovor mora biti pravedan, ne može biti dogovor da ostanemo na ovome na čemu smo sada, da Hrvati imaju osjećaj da su marginalizirani, da im drugi narod u Federaciji bira predstavnike. Da ne može netko tko je u Predsjedništvu predstavnik Hrvata baš nikad povući pitanje vitalnog interesa hrvatskog naroda. To nije normalno – kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković./HMS/