Na pomolu “građanski rat” u Europi zbog zabrane dizelaša i benzinaca

Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

Ne popuštaju ni Njemačka ni Francuska

“Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka. No Francuska se ne kani predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila.

“Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

Tko je protiv zabrane?

U suprotnom kutu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione.

Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar prometa Martin Kupka, koji je sazvao summit saveza za motore u Strasbourgu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatit će sva tri zakona i bit će poslan narednih dana.

Dogovor visi u zraku

Njemačka je već odbila prvi prijedlog Bruxellesa da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu.

Politico je prošli tjedan pisao da je Komisija spremna predložiti pravnu deklaraciju koja bi stvorila zakonsku rupu za e-goriva tako da se pojača neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine.

Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem, kontrolira ministarstvo prometa.

FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina poduzeća specijaliziranih za dijelove za motore s unutarnjim izgaranjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila.

“Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti”, rekao je Bernd Reuther, glasnogovornik FDP-a za prometnu politiku. “Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis.”

Vremena nema još puno

Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Europski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije europskih izbora iduće godine.

“Ne možemo si dopustiti ni da budemo dovedeni u vremenski stisak jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima”, rekao je Wissing, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlo ljeto.

Prijedlozi da se osnuje radnu skupinu koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026., što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi. “Oni nisu ono što nama treba”, rekao je Wissing.

FDP-ov Reuther želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga se pripremilo treba vremena i ništa ne jamči da bi ga Europski parlament i druge zemlje u konačnici prihvatili.

Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutarnjim izgaranjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući “zakonski obvezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona”.

Kontinentalni razdor

No Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizirana tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Vijeće EU) da bi postala zakon.

Odugovlačenje plana “nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planeta”, rekao je Le Maire.

Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španjolske, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Europe da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih plinova i riskira prerasti u šire rasprave o ravnoteži sile u europskoj politici.

“Ovo je prilika za Francuze”

“Za Francuze ova situacija je i prilika”, rekao je jedan diplomat iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutarnjim izgaranjem. “Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati stajalište da su Nijemci nepouzdan partner u Europi.”

Umjesto da štite zastarjelu tehnologiju, Le Maire želi da europski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske goleme državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU da uloži milijarde u izgradnju europske industrije baterija.

Za Le Mairea važnije je maksimalno ubrzati prijelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine.

“Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza – što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni – i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila”, rekao je Le Maire.