Na izdavanje goleme papirologije, koja uključuje plaćanje raznih administrativnih pristojbi, izdavanja osobnih i drugih dokumenata u BiH je lani samo privatni sektor potrošio više od 291 milijun maraka, piše Večernji list BiH.
Kad se pogleda analiza koju su napravili stručnjaci Svjetske banke, od 2012. godine ti troškovi stalno rastu i s 274 milijuna maraka prešli su iznos od 291 milijun maraka. Kad se u to ubroje dani, mjeseci koji su potrošeni kako bi se sva ta papirologija riješila na više adresa, financijski su troškovi puno veći. Zbog svega je Ured za reviziju, ali i Europska komisija, kritizirao vlasti u BiH kako ništa nisu uradile na informatičkoj uvezanosti, stvaranju e-vlade i realizaciji projekta elektroničkog potpisa, koji bi bitno smanjio troškove i olakšao život bh. građanima.
Sve to može imati i negativne posljedice, kako za javni tako i za privatni sektor, u obliku administrativnih troškova kojima su izloženi. Naime, zbog nepostojanja ili slabo razvijenog elektroničkog poslovanja, institucije javne uprave, kao i poslovni subjekti, primorani su koristiti papir u svom svakodnevnom poslovanju, uslijed čega su izloženi višemilijunskim troškovima, stoji u izvješću revizije.
Potrošeno je više od 30 milijuna maraka, a i dalje se uvođenje informacijskih sustava najčešće odvija stihijski. Prilikom izbora uzimaju se parcijalna rješenja koja često nisu kompatibilna, a u praksi nisu ni interoperabilna. Kako svaka institucija razvija IKT prema svojem viđenju potreba, ne vidi se cjelokupna slika, troše se resursi i dobiva se veliki broj heterogenih rješenja koja kasnije treba uskladiti.
Uz navedeno, događa se i da informacijski sustavi unutar jedne institucije nisu međusobno integrirani iako postoji potreba za istim. U većini slučajeva institucije nemaju obvezu prilikom provedbe informacijskih sustava tražiti mišljenje institucija iz uzorka nadležnih za elektroničko poslovanje u cilju uvođenja učinkovitijih rješenja. BiH je po tom pitanju još uvijek daleko do suvremenih zemalja.
wpDiscuz