Published On: Thu, Aug 23rd, 2012

NA DANAŠNJI DAN: Englezi na najgrozniji način smaknuli škotskog junaka “Bravehearta”- 1305.

Slavni “Braveheart”, poznat iz filma s Melom Gibsonom, skinut je do gola i vučen po ulicama konjskom zapregom. Zatim je obješen, no prije nego je izdahnuo skinut je s vješala i kastriran. Zatim mu je izvađena utroba i spaljena pred njim. Na kraju mu je odsiječena glava, a tijelo mu je raščetvoreno.

Zatim je obješen, no prije nego je izdahnuo skinut je s vješala i kastriran. Zatim mu je izvađena utroba i spaljena pred njim. Na kraju mu je odsiječena glava, a tijelo mu je raščetvoreno.

Walaceovu odsiječenu glavu Englezi su zabili na vrh kolca i stavili na Londonski most

William Wallace svakako je jedan od najvećih junaka škotske povijesti. Svjetskoj je javnosti vjerojatno najbolje poznat iz filma Hrabro srce (Braveheart), gdje ga glumi Mel Gibson. Premda taj film sadrži mnoge povijesne netočnosti, ipak dočarava na neki način značaj Williama Wallacea za škotsku povijest.

Wallacea su zarobili Englezi 5. kolovoza 1305. godine i to tako da ga je izdao škotski vitez John de Menteith. Taj je izdajica kasnije zbog toga dobio kod Škota nadimak “Fause Menteith” ili “Izdajnički Menteith”.

Wallacea su zarobljenog doveli u London kralju Edwardu I. Dugonogom (također poznat iz filma Braveheart kao glavni Wallaceov neprijatelj). Wallacu je u Londonu suđeno zbog izdaje, no on je na te optužbe odgovorio: “Nisam mogao izdati Edwarda, jer nikad nisam bio njegov podanik”. Ipak, osuđen je na smrt.

Smaknuće je izvedeno na najstrašniji mogući način. Wallace je doveden u londonski Tower, skinut do gola i vučen po ulicama konjskom zapregom. Zatim je obješen, no prije nego je izdahnuo skinut je s vješala i kastriran. Zatim mu je izvađena utroba i spaljena pred njim. Na kraju mu je odsiječena glava, a tijelo mu je raščetvoreno.

Walaceovu odsiječenu glavu Englezi su zabili na vrh kolca i stavili na Londonski most. Četiri dijela raščetvorenog Wallaceovog tijela poslana su u četiti različita kraja Britanije i tamo izložena u gradovima: Newcastleu upon Tyneu, Berwicku upon Tweedu, Stirlingu i Perthu.

Što se još dogodilo na današnji dan:

Pakt Molotov-Ribbentrop (Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima) – 1939.

Najsjajnija Njemačka pobjeda nad Rusima – 1914. 

 

Ostali događaji na današnji dan:

79 – Vezuv se počeo pripemati za erupciju (na dan rimskog boga Vulkana)

634 – Umro prvi muslimanski kalif Abu Bakr

1555 – Kalvinisti (protestantska denominacija) dobili prava u Nizozemskoj

1572 – Noć sv. Bartolomeja (vjerska nasilja u Francuskoj)

1650 – Osnovana preteča Coldstream garde (najstarija postojeća jedinica u Britanskoj vojsci)

1831 – Umro mađarski književnik i jezični reformator Ferenc Kazinczy

1838 – Umro mađarski pjesnik Ferenc Kölcsey (autor mađarske himne)

1839 – Britanci zauzeli Hong Kong (Prvi opijumski rat)

1866 – Kraj Austrijsko-pruskog rata mirom u Pragu

1914 – Japan bombardirao njemačke položaje u Kini (Prvi svjetski rat)

1921 – Nesreća britanskog zračnog broda R-38 nad Engleskom (poginulo više ljudi nego u nesreći Hindenburga)

1927 – Smaknuti anarhisti Sacco i Vanzetti zbog počinjenog dvostrukog ubojstva prilikom oružane pljačke u američkoj saveznoj državi Massachusetts

1942 – Početak Bitke kod Staljingrada njemačkim bombardiranjem grada

1944 – Rumunjska napustila Hitlera i prebacila se na stranu saveznika

1944 – Američki bombarder pao na školu u gradiću Freckletonu u Engleskoj, poginula 61 osoba

1948 – Osnovano Svjetsko vijeće Crkava u Amsterdamu

1973 – Pojavio se “Stockholmski sindrom” pri pljački banke u Stockholmu, gdje su taoci počeli simpatizirati s otmičarima

1977 – Poletio Kondor (prvi učinkoviti zrakoplov na ljudski pogon)

1982 – Bašir Gemajel izabran za libanonskog predsjednika

1985 – Zapadonjemački špijun Hans Tiedge prebjegao u Istočnu Njemačku

1989 – Pjevajuća revolucija u Estoniji, Latviji i Litvi (dva milijuna ljudi napravilo lanac držeći se za ruke na cesti Vilnius-Tallinn)

1996 – Osama bin Laden objavio rat Amerikancima

1996 – Normalizacija odnosa RH i Jugoslavije

2006 – Natascha Kampusch pobjegla otmičaru nakon 8 godina zarobljeništva pokraj Beča (oteta je u dobi od 10 godina)

2007 – Pronađeni posmrtni ostaci ruske velike kneginje Anastazije

2011 – Svrgnut libijski vođa Gadafi

 

Rođeni:

1486 – Sigismund von Herberstein

1741 – Jean-François de Galaup, comte de La Pérouse

1754 – francuski kralj Luj XVI.

1785 – Oliver Hazard Perry

1805 – Anton von Schmerling

1852 – Arnold Toynbee

1864 – Eleftherios Venizelos

1924 – Ephraim Kishon

1926 – Clifford Geertz

1977 – Jelena Rozga

1978 – Kobe Bryant

 

  • Autor: dnevno.hr